Devetnaesto stoljeće imalo je ključnu ulogu u oblikovanju naših gradova. Vrijeme je to kada se naša naselja počinju brzo razvijati pod dominantnim utjecajem prometa, a zatim i industrijske proizvodnje. To je ujedno vrijeme kada je postojeće urbane jezgre, oblikovane u bitno drugačijim povijesno-geografskim uvjetima, valjalo prilagoditi potrebama nadolazećeg industrijskog doba. Sukladno promjenama uvjeta sve brže rastućih urbanih naselja, početkom 19. stoljeća u našim se gradovima javljaju prvi pokušaji prostornog planiranja. Tako se tijekom 19. stoljeća donose prvi građevinski zakoni, tzv. građevni redovi, a zatim i prvi urbanistički planovi poznati kao regulacijske osnove. O njihovoj važnosti najbolje govori činjenica da su sve navedene dokumente na prijedlog gradskih poglavarstava donosila najviša državna tijela, poglavito Građevni odjel Zemaljske vlade koji je odobravao, a ponekad i izrađivao planove razvoja hrvatskih gradova. Koprivnica spada među naše gradove čija je povijest prostornog planiranja razmjerno duga, ali su zbog specifičnih povijesno-geografskih uvjeta njezina razvoja učinci tog planiranja sve do suvremenog doba bili razmjerno slabi. Ovdje donosimo povijest prvih pokušaja urbanističkog planiranja na području grada Koprivnice, objavljujući arhivsko gradivo koje se odnosi na zakonodavne okvire izgradnje i razvoja grada Koprivnice od početka 19. do početka 20. stoljeća, u kojem je Koprivnica iz utvrđenog vojnog naselja prerasla u moderni industrijski grad.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperMirela SLUKAN ALTIĆ