Devetnaesto stolje?e imalo je klju?nu ulogu u oblikovanju naih gradova. Vrijeme je to kada se naa naselja po?inju brzo razvijati pod dominantnim utjecajem prometa, a zatim i industrijske proizvodnje. To je ujedno vrijeme kada je postoje?e urbane jezgre, oblikovane u bitno druga?ijim povijesno-geografskim uvjetima, valjalo prilagoditi potrebama nadolaze?eg industrijskog doba. Sukladno promjenama uvjeta sve bre rastu?ih urbanih naselja, po?etkom 19. stolje?a u naim se gradovima javljaju prvi pokuaji prostornog planiranja. Tako se tijekom 19. stolje?a donose prvi gra?evinski zakoni, tzv. gra?evni redovi, a zatim i prvi urbanisti?ki planovi poznati kao regulacijske osnove. O njihovoj vanosti najbolje govori ?injenica da su sve navedene dokumente na prijedlog gradskih poglavarstava donosila najvia dravna tijela, poglavito Gra?evni odjel Zemaljske vlade koji je odobravao, a ponekad i izra?ivao planove razvoja hrvatskih gradova. Koprivnica spada me?u nae gradove ?ija je povijest prostornog planiranja razmjerno duga, ali su zbog specifi?nih povijesno-geografskih uvjeta njezina razvoja u?inci tog planiranja sve do suvremenog doba bili razmjerno slabi. Ovdje donosimo povijest prvih pokuaja urbanisti?kog planiranja na podru?ju grada Koprivnice, objavljuju?i arhivsko gradivo koje se odnosi na zakonodavne okvire izgradnje i razvoja grada Koprivnice od po?etka 19. do po?etka 20. stolje?a, u kojem je Koprivnica iz utvr?enog vojnog naselja prerasla u moderni industrijski grad.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperMirela SLUKAN ALTI?