Autor je iz djelomi?no sa?uvane srednjovjekovne toponimije kotara Komarnice prikazao motive i na?ine imenovanja prirodnih i antropogenih objekata. U prvom dijelu se analizira kako je prirodni okoli utjecao na stvaranje toponima pa se navode mjesna imena nastala po vrstama biljaka, ivotinjama i zemljopisnim osobinama terena, a zatim se prou?avaju imena koja su se davala prirodnim objektima pri ?emu su izdvojena imena voda i uma kao primjer. U drugom dijelu su obra?eni toponimi nastali iz ljudske djelatnosti. Poglavlje po?inje sa kultiviranim povrinama (vinogradi, oranice, kr?evine) i nastavlja se toponimima vezanim uz promet (ceste, mostovi i prijelazi). Slijede toponimi vezani uz razne vrste svjetovnih i sakralnih gra?evina. Imena naselja i posjeda ?ine ve?inu sa?uvanog korpusa srednjovjekovnih toponima. U ovoj grupi su posebno brojni primjeri na?ina imenovanja koji ima osnovu u srednjovjekovnom na?inu ivota. Naj?e?i je motiv nastanka ove vrste toponima ime vlasnika ili naseljenika nakon ?ega slijede mjesna imena uzeta iz prirode i imena na neki na?in povezana sa crkvom. Zatim slijede manje grupe toponima sa rje?e upotrebljavanim motivima. Za srednji vijek na ovim prostorima zanimljiv je na?in imenovanja naselja po danima u tjednu, a tako?er i imenovanje vie posjeda po istom vodotoku to ?esto stvara probleme kod prou?avanja. Na kraju se opseno analizira imenovanje naselja i posjeda po vlasnicima pri ?emu se nastoji upozoriti na vanost ovakvog istraivanja za rekonstrukciju naseljavanja ovog prostora kao i njegove etni?ke slike u srednjem vijeku.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperRanko PAVLE