• ARHEOLO�KA ISTRA�IVANJA VARA�DINSKE UTVRDE I PROJEKT BASTION
• DENDROKRONOLO�KA ISTRA�IVANJA DRVA IZ STAROGA GRADA U VARA�DINU
• DENDROKRONOLO�KO DATIRANJE DRVA S LOKALITETA TOR?EC - GRADI? U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ETNOKONFESIONALNIH ODNOSA NA PODRU?JU VARA�DINSKOG GENERALATA I DIJELA KRI�EVA?KE �UPANIJE
• CESTA KRALJA KOLOMANA
• KOPRIVNICA I ERNU�TI
• NOVI PRILOZI O �IDOVIMA U KOPRIVNICI I OKOLICI OD KRAJA 18. STOLJE?A DO 1848. GODINE
• PROBLEMI ZA�TITE PRIRODE I OKOLI�A KRAJEM 19. I NA PO?ETKU 20. STOLJE?A U GRADU KOPRIVNICI
• O SVAKODNEVNOM �IVOTU U MOLVAMA OD 1895. DO 1910. GODINE
• NEKI PRILOZI POVIJESTI VARA�DINSKE KRAJINE I VOJNOG KOMUNITETA BJELOVAR DO 1848. GODINE I ULOGA NEKIH ISTAKNUTIH POJEDINACA
• POLITI?KE PRILIKE U IMBRIOVCU I ?ELEKOVCU OD 1918. DO 1941.
• BLEIBURG I KRI�NI PUT - NA PUTU POVRATKA KROZ PODRAVINU
• PRIRODNA OSNOVA KAO ?IMBENIK NASELJENOSTI GORNJE HRVATSKE PODRAVINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

ARHEOLO�KA ISTRA�IVANJA VARA�DINSKE UTVRDE I PROJEKT BASTION

U sklopu Projekta BASTION, koji dijelom financira EU, a koji se ostvaruje u Me?ususjedskom programu Slovenije, Ma?arske i Hrvatske, u Mariboru i Vara�dinu provedena su arhivska i arheolo�ka istra�ivanja utvrda s ciljem prikupljanja relevantnih podataka o ta dva renesansna fortifikacijska sustava. Oba objekta u zajedni?ki projekt povezuje ime Dominica de Lalija, glavnog projektanta utvrda za unutra�nju Austriju i slavonsko-hrvatsku granicu. Najve?i gra?evinski zahvati na vara�dinskom Starom gradu provodili su se upravo u de Lalijevo vrijeme, sve do njegove smrti 1563. godine. Arheolo�ka istra�ivanja vara�dinskoga Starog grada provela su se na polo�ajima vanjskog obrambenog prostora oko objekta. Autorica predstavlja prve rezultate terenskih istra�ivanja koja su se obavljala od po?etka kolovoza do polovine studenoga 2006. godine. Osim mnogo prikupljenih pokretnih nalaza koji ?e upotpuniti sliku �ivota u utvrdi, ali i �ivota grada od kasnog srednjeg vijeka do polovine 20. stolje?a, otkriveni su i dijelovi vanjske obrambene arhitekture: dio kamenog zida - preostali dio gradskog zida koji je sru�en po?etkom 19. stolje?a, ostaci drvene konstrukcije ispred sjeverne goti?ke kule te ostaci velike drvene obrambene ograde. Pretpostavlja se da drveni gra?evinski elementi potje?u iz vremena prije renesansne obnove vara�dinskog burga.(1) Cilj Projekta BASTION je interdisciplinarnim istra�ivanjem prikupiti, obraditi i sistematizirati podatke o renesansnom sklopu te ih prezentirati u svrhu kulturne i turisti?ke ponude te predstavljanja novog turisti?kog proizvoda uz po�tivanje raznolikosti kultura.