RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE – ANALIZA PODATAKA SLUŽBENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA

Posljednjih je godina demografska problematika suvremene Hrvatske poprimila trendove negativnije no ikad. Prirodni pad stanovništva i ubrzano iseljavanje u potonjih nekoliko godina odrednice su sve značajnijeg pada ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Obujam migracijske bilance, kao i za ukupni razvoj zemlje izrazito relevantna obilježja iseljeničkog kontingenta, nameću nužnost analize vanjske migracije hrvatskog stanovništva. Metodološke pak prepreke, koje otežavaju prikupljanje podataka o prostornom kretanju stanovništva Hrvatske, upućuju na službene statistike zemalja primateljica koje ukazuju kako su razmjeri egzodusa, u odnosu na podatke Državnog zavoda za statistiku, znatno veći. Cilj je ovog rada, stoga, komparativnom analizom podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske i dostupnih statistika europskih zemalja u koje naše stanovništvo posljednjih godina najviše iseljava, poput Njemačke, Austrije, Irske i Švedske, utvrditi stvarne razmjere i obilježja recentnog iseljeničkog vala.

Izvorni znanstveni radMonika BALIJA
Preuzmite temuStranice 005-025.pdf

37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.