PODRAVKA MARA MATOČEC, PRVA SELJAČKA KNJIŽEVNICA I POLITIČARKA U HRVATSKOM SELJAČKOM POKRETU (1918.-1940.)

Mara Matočec (Đelekovec, 1886. - Korija pokraj Virovitice, 1967.) bila je legenda za seljačke žene u Radićevu pokretu. Iako je bila neuka, nijedna građanska žena u javnom djelovanju nije joj bila ravna kada se radilo o agitaciji i radu na selu. Prirodnom inteligencijom i velikim marom privukla je seljačke žene u javni život i svratila pozornost političara u Hrvatskoj seljačkoj stranci na važnost ženskog rada. Nakon Mare Matočec podravske žene nikad više nisu bile izvan društvenog i kulturnog djelovanja. Njezino djelovanje treba podijeliti u tri faze. U prvoj piše pjesme o prirodi i one u kojima se odražava politički život. Tako su seoske žene Podravine bile upoznavane s radom braće Radić. Maru Matočec, koja je bila republikanka, pogodilo je kada je Stjepan Radić priznao monarhiju i Vidovdanski ustav pa se dulje vrijeme udaljava od stranke. To je i vrijeme njezine kolonizacije iz Đurđevca u Koriju pokraj Virovitice zaslugom dr. Đure Basaričeka. Njegovo tragično ubojstvo u Narodnoj skupštini vraća ponovno Maru Matočec Hrvatskoj seljačkoj stranci. Intenzivno se uključuje u kulturno-prosvjetni rad, koji je svoju kulminaciju dosegnuo oko 1937., kada je i u Glavnom odboru Seljačke sloge, a njezini komadi, osobito igrokaz »Matija Gubec« i »Invalid«, izvode se u mnogim mjestima. Kao žena, i to seljačka žena, Mara Matočec je u Hrvatskoj seljačkoj stranci odigrala i određenu ulogu kao agitator Hrvatske seljačke stranke u Bosni. U kraćim predavanjima i člancima te pjesmama ona je do Drugoga svjetskog rata prisutna na smotrama Seljačke sloge u Zagrebu, ali i na mnogim okupljanjima seljaka u sjevernoj Hrvatskoj. Odbijajući suradnju s partizanima, Mara Matočec doživjela je sudbinu mnogih istaknutih članova HSS-a. Bila je zaboravljena. No ipak je njezino djelovanje u buđenju seoskih žena za kulturni, prosvjetni, instruktivni pa i politički rad nezaobilazno kada se govori o povijesti žena i ženskih pokreta u Hrvatskoj. Cijenili su je Antun i Stjepan Radić, a i Juraj Krnjević se poslužio njezinom umješnošću za djelovanje među seoskim ženama i djevojkama.

Izvorni znanstveni radMira Kolar-Dimitrijević, redovna sveuč. profesorica u mirovini
Preuzmite temuStranice 005-025.pdf

30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.