• PODRAVSKO VIŠEGRANIČJE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA ÐURÐEVAC U VRIJEME ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATIÈKE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLIČKOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRUŠKE I ZAGREBAČKE BISKUPIJE U 17. STOLJEĆU
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PODRAVSKO VIŠEGRANIČJE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA

U radu su predstavljene zamišljena istraživanja Podravskog višegraničja srednjeg dijela toka rijeke Drave te prostorno široko zamišljenih prostora s njene lijeve i desne obale. U povijesnom kontekstu ovo područje uz Dravu, Muru i njihove pritoke nikada nije proučavano kao cjelina i prostor gdje su se ispreplitali brojni utjecaji, naročito s ekohistorijskog gledišta. Autori su proučavanje Podravskog višegraničja zamislili kao “međurazinu” između mikrohistorije i makrohistorije. Za razliku od mikrohistorije usmjerene na istraživanje razmjerno homogenih ljudskih zajednica mikrohistorija Podravskog višegraničja je već u ishodištu usmjerena na istraživanje razmjerno ili izrazito heterogenih ljudskih zajednica. Po drugoj strani, granica na rijeci Dravi (izuzev razdoblja od sredine 16. do kraja 17. stoljeća kada je Drava predstavljala riječnu imperijalnu habsburško-osmansku granicu) pa sve do 1918. godine najčešće nije bila ona koja dijeli već ona koja spaja. Zbog toga su ova istraživanja usmjerena na spajanje istraživačkih potencijala sa svih dravskih obala (s lijeve i desne strane, uzvodno i nizvodno - uključujući i obale pritoka rijeke Drave), ali i najšireg povezivanja naroda, ljudi, naselja i okoliša s ciljem konstruiranja zajedničke europske podravske komparativne povijesti.