• TERITORIJALNI RAZVOJ I RAZGRANIČENJA VARAŽDINSKOG GENERALATA (1630. - 1771.)
• JOŽEF HOFFER - ARHITEKT BREZ MEJA
• STJEPAN RADIĆ I PODRAVINA U VRIJEME OBLASNIH SAMOUPRAVA OD 1927. DO 1928.
• KOPRIVNIČKI ŽUPNIK STJEPAN ZAGORAC I REFORMNI POKRET NIŽEGA RIMOKATOLIČKOG KLERA U HRVATSKOJ (1920.)
• OPĆINSKI I PARLAMENTARNI IZBORI U KOPRIVNIČKOM KOTARU 1920. GODINE
• ROMI U PODRAVINI (1880. - 1941.)
• PRIMJENA INTERNETA I IT-a U DRUŠTVENO-HUMANISTIČKIM ZNANOSTIMA (NA PRIMJERU PODRAVINA.NET)
• LJUBOMIR MAŠTROVIĆ (1893. - 1962.)
• BIBLIOBUSNA SLUŽBA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

TERITORIJALNI RAZVOJ I RAZGRANIČENJA VARAŽDINSKOG GENERALATA (1630. - 1771.)

Područje Varaždinske vojne granice sve do 1630. godine nije bio jasno omeđen prostor. Prva nastojanja jasnijeg prostornog omeđivanja tog dijela Vojne krajine potječu iz 1630. godine kada je donošenjem Statuta Valachorum valjalo definirati prostor na kojem će se spomenuti vlaški zakon primjenjivati. Početkom 18. stoljeća dolazi do reforme Vojne krajine u sklopu koje je stvoren novi teritorijalni ustroj Varaždinske vojne granice, tzv. Varaždinski generalat sa sjedištem u Koprivnici. Tako se 1749. godine ukida stari kapetanijski ustroj te se uvode dvije pukovnije - Đurđevačka i Križevačka. Nakon što je 1765. sjedište pukovnija i Generalata premješteno u Bjelovar stvoreni su uvjeti za razvojačenje nekih rubnih dijelova Varaždinskoga generalata, osobito dijelova njegovih slobodnih i kraljevskih gradova - Križevaca i Koprivnice. Nakon odluke o uspostavi nove teritorijalne organizacije Varaždinskoga generalata valjalo je razriješiti brojna ispreplitanja civilnog teritorija s teritorijem Vojne krajine. Najveće promjene dogodile su se upravo na području Koprivnice i Križevaca čiji su teritoriji vraćeni u sastav građanske Hrvatske. Razgraničenje koje je počelo odmah nakon izdvajanja Koprivnice i Križevaca iz sastava Vojne krajine zbog brojnih zemljišnih sporova trajalo je sve do 1777. godine. Istodobno počinje i novo razgraničenje cijeloga Varaždinskog generalata koje traje do 1771. godine. U graničnom području između Varaždinskog generalata i građanske Hrvatske do 1771. godine razmijenjeno je ukupno 25 sela: šesnaest sela građanske Hrvatske pripalo je Varaždinskom generalatu, a devet sela pripojeno je Provincijalu. Tako je stvorena nova granica Varaždinskog generalata koja će činiti granicu s građanskom Hrvatskom sve do 1871. godine kada je Generalat konačno ukinut. Analiza teritorijalnog razvoja i razgraničenja Varaždinskog generalata temelji se na arhivskom gradivu Ratnog vijeća u Beču, spisima Ujedinjene bansko-varaždinsko-karlovačke Generalkomande, zapisnicima Gradskog poglavarstva Koprivnice pohranjenim u Varaždinu i Zagrebu te originalnim kartama razgraničenja pohranjenim u Komorskom arhivu u Beču i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.