• PRENOS ZNANJA IN TEHNOLOGIJ KOT SPODBUJEVALEC REGIONALNEGA RAZVOJA
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ?UR?EVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA
• URBAR PAVLINSKOGA SAMOSTANA U STREZI 1477. GODINE
• ODNOS SREDI�NJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJA�A KORVINA (1458. - 1490.)
• PROSTORNI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNIH KRALJEVSKIH GRADOVA U PODRAVINI
• PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNI�TVA KOPRIVNICE DO PO?ETKA 17. STOLJE?A
• CEHOVI I BRATOV�TINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I PO?ETKOM NOVOGA VIJEKA
• CIJENA KOPRIVNI?KE POVELJE IZ 1356. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

ODNOS SREDI�NJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJA�A KORVINA (1458. - 1490.)

Odnos sredi�nje vlasti i grada Koprivnice za vladavine Matija�a Korvina, prema sa?uvanim izvornim podacima, u najve?em dijelu odgovara u historiografiji ve? apostrofiranim odnosima kralja prema gradovima i njihovim stanovnicima. U po?etku je kralj, motiviran tra�enjem saveznika krune, potaknuo emancipaciju grada od velika�kih vlasti Celjskih i njihovih nasljednika. Kasnije, u ve? promijenjenim okolnostima, kralj je dao potporu susjednom plemstvu u interesnom sporu s gra?anima Koprivnice (primjer Turnera i posjeda Mogovine). Kona?no je Korvin, nedovoljno zainteresiran za njegovu dru�tvenu promociju i do�ivljavaju?i ga prema svemu sude?i nedovoljno va�nim u sklopu vlastite unutarnje i vanjske politike, grad Koprivnicu prepustio novoj velika�koj eliti, sinovima bana Ernuszta. Kao velika�ki grad, Koprivnica je i u�la i izi�la iz Korvinova doba. Jedina promjena bila je ta �to je nakon starih etabliranih velika�a do�la u ruke novih kraljevih miljenika ni�ega podrijetla. Prema svemu sude?i, Koprivnica nije tijekom Korvinove vladavine, bilo pod kraljevom ili pod vla�?u Ernuszta, do�ivjela zna?ajnije dru�tvene i gospodarske promjene niti je njen status unutar Slavonije i cjeline kraljevstva pobolj�an. �to zbog objektivnih ograni?enja dostignutog stupnja dru�tvenog razvoja u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, �to zbog kraljeve subjektivne inertnosti, i na primjeru Koprivnice vidi se da gradovi za Korvina ve?inom nisu uspjeli prevladati nametnuta im ograni?enja. To ?e, u koprivni?kom slu?aju, ostati zadatak za daleku budu?nost. Korvinovo doba mo�emo stoga zaklju?no ozna?iti razdobljem neiskori�tenih koprivni?kih mogu?nosti.