• PODRAVSKO VIŠEGRANIČJE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA ÐURÐEVAC U VRIJEME ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATIÈKE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLIČKOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRUŠKE I ZAGREBAČKE BISKUPIJE U 17. STOLJEĆU
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU

I nakon državnog osamostaljenja (1991.), Hrvatska se prema relevantnim ekonomskim i demografskim pokazateljima nastavila regionalno neravnomjerno razvijati. Prvenstveno zbog nastavljanja dosta intenzivnog procesa deruralizacije, razlike između pojedinih regija u zadnjih petnaestak godina još se i povećavaju. Tom procesu znatno je pridonio i rat (1991.-1995.), koji je krajeve uz granicu prema Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori stavio u još nepovoljniji gospodarski položaj. Koncentracijom najproduktivnijeg stanovništva, kapitala i vlasti, Zagreb postaje posve dominantna točka Hrvatske. Stoga, usprkos poželjnom i planiranom policentričnom razvoju, u stvarnosti sve više prevladava monocentrizam Zagreba i njegove gravitacijske zone (i donekle Rijeke, Splita i Osijeka). Hrvatska danas ima, zapravo, dvije osnovne razvojne osovine: 1. Zapadna - od Međimurja preko Zagreba do Rijeke i Pule, te 2. Obalna crta Jadranskog mora - od Umaga do Cavtata. Svi ostali krajevi Hrvatske ekonomski, pa i demografski, znatno zaostaju. Može se prognozirati da će se te regionalne razlike slijedećih godina još i povećavati. U kontekstu tih promjena, prostor Koprivničko-križevačke županije nalazi se u gornjem dijelu tablice prema razvijenosti hrvatksih županija. U nekim bitnim gospodarskim pokazateljima, kao što je primjerice bruto društveni proizvod po stanovniku, ova županija nalazi se tik uz bok najrazvijenijima (nalazi se na 4. mjestu).