• PODRAVSKO VI�EGRANI?JE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRA�IVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA �UR�EVAC U VRIJEME �ESTOSIJE?ANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATI�KE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLI?KOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRU�KE I ZAGREBA?KE BISKUPIJE U 17. STOLJE?U
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KU �UPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KU �UPANIJU

I nakon dr�avnog osamostaljenja (1991.), Hrvatska se prema relevantnim ekonomskim i demografskim pokazateljima nastavila regionalno neravnomjerno razvijati. Prvenstveno zbog nastavljanja dosta intenzivnog procesa deruralizacije, razlike izme?u pojedinih regija u zadnjih petnaestak godina jo� se i pove?avaju. Tom procesu znatno je pridonio i rat (1991.-1995.), koji je krajeve uz granicu prema Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori stavio u jo� nepovoljniji gospodarski polo�aj. Koncentracijom najproduktivnijeg stanovni�tva, kapitala i vlasti, Zagreb postaje posve dominantna to?ka Hrvatske. Stoga, usprkos po�eljnom i planiranom policentri?nom razvoju, u stvarnosti sve vi�e prevladava monocentrizam Zagreba i njegove gravitacijske zone (i donekle Rijeke, Splita i Osijeka). Hrvatska danas ima, zapravo, dvije osnovne razvojne osovine: 1. Zapadna - od Me?imurja preko Zagreba do Rijeke i Pule, te 2. Obalna crta Jadranskog mora - od Umaga do Cavtata. Svi ostali krajevi Hrvatske ekonomski, pa i demografski, znatno zaostaju. Mo�e se prognozirati da ?e se te regionalne razlike slijede?ih godina jo� i pove?avati. U kontekstu tih promjena, prostor Koprivni?ko-kri�eva?ke �upanije nalazi se u gornjem dijelu tablice prema razvijenosti hrvatksih �upanija. U nekim bitnim gospodarskim pokazateljima, kao �to je primjerice bruto dru�tveni proizvod po stanovniku, ova �upanija nalazi se tik uz bok najrazvijenijima (nalazi se na 4. mjestu).