• TERITORIJALNI RAZVOJ I RAZGRANI?ENJA VARA�DINSKOG GENERALATA (1630. - 1771.)
• JO�EF HOFFER - ARHITEKT BREZ MEJA
• STJEPAN RADI? I PODRAVINA U VRIJEME OBLASNIH SAMOUPRAVA OD 1927. DO 1928.
• KOPRIVNI?KI �UPNIK STJEPAN ZAGORAC I REFORMNI POKRET NI�EGA RIMOKATOLI?KOG KLERA U HRVATSKOJ (1920.)
• OP?INSKI I PARLAMENTARNI IZBORI U KOPRIVNI?KOM KOTARU 1920. GODINE
• ROMI U PODRAVINI (1880. - 1941.)
• PRIMJENA INTERNETA I IT-a U DRU�TVENO-HUMANISTI?KIM ZNANOSTIMA (NA PRIMJERU PODRAVINA.NET)
• LJUBOMIR MA�TROVI? (1893. - 1962.)
• BIBLIOBUSNA SLU�BA KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE �UPANIJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

TERITORIJALNI RAZVOJ I RAZGRANI?ENJA VARA�DINSKOG GENERALATA (1630. - 1771.)

Podru?je Vara�dinske vojne granice sve do 1630. godine nije bio jasno ome?en prostor. Prva nastojanja jasnijeg prostornog ome?ivanja tog dijela Vojne krajine potje?u iz 1630. godine kada je dono�enjem Statuta Valachorum valjalo definirati prostor na kojem ?e se spomenuti vla�ki zakon primjenjivati. Po?etkom 18. stolje?a dolazi do reforme Vojne krajine u sklopu koje je stvoren novi teritorijalni ustroj Vara�dinske vojne granice, tzv. Vara�dinski generalat sa sjedi�tem u Koprivnici. Tako se 1749. godine ukida stari kapetanijski ustroj te se uvode dvije pukovnije - ?ur?eva?ka i Kri�eva?ka. Nakon �to je 1765. sjedi�te pukovnija i Generalata premje�teno u Bjelovar stvoreni su uvjeti za razvoja?enje nekih rubnih dijelova Vara�dinskoga generalata, osobito dijelova njegovih slobodnih i kraljevskih gradova - Kri�evaca i Koprivnice. Nakon odluke o uspostavi nove teritorijalne organizacije Vara�dinskoga generalata valjalo je razrije�iti brojna ispreplitanja civilnog teritorija s teritorijem Vojne krajine. Najve?e promjene dogodile su se upravo na podru?ju Koprivnice i Kri�evaca ?iji su teritoriji vra?eni u sastav gra?anske Hrvatske. Razgrani?enje koje je po?elo odmah nakon izdvajanja Koprivnice i Kri�evaca iz sastava Vojne krajine zbog brojnih zemlji�nih sporova trajalo je sve do 1777. godine. Istodobno po?inje i novo razgrani?enje cijeloga Vara�dinskog generalata koje traje do 1771. godine. U grani?nom podru?ju izme?u Vara�dinskog generalata i gra?anske Hrvatske do 1771. godine razmijenjeno je ukupno 25 sela: �esnaest sela gra?anske Hrvatske pripalo je Vara�dinskom generalatu, a devet sela pripojeno je Provincijalu. Tako je stvorena nova granica Vara�dinskog generalata koja ?e ?initi granicu s gra?anskom Hrvatskom sve do 1871. godine kada je Generalat kona?no ukinut. Analiza teritorijalnog razvoja i razgrani?enja Vara�dinskog generalata temelji se na arhivskom gradivu Ratnog vije?a u Be?u, spisima Ujedinjene bansko-vara�dinsko-karlova?ke Generalkomande, zapisnicima Gradskog poglavarstva Koprivnice pohranjenim u Vara�dinu i Zagrebu te originalnim kartama razgrani?enja pohranjenim u Komorskom arhivu u Be?u i Hrvatskom dr�avnom arhivu u Zagrebu.