• PODRAVSKO VIŠEGRANIČJE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA ÐURÐEVAC U VRIJEME ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATIÈKE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLIČKOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRUŠKE I ZAGREBAČKE BISKUPIJE U 17. STOLJEĆU
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

O KATOLIČKOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRUŠKE I ZAGREBAČKE BISKUPIJE U 17. STOLJEĆU

Pod katoličkom obnovom u ovom slučaju podrazumijevam široko shvaćeni proces oporavka katoličke crkve. Kriza katoličke crkve se počela rješavati Tridentskim saborom (1545.-1563.). U ovom radu je sažeto predstavljena obrada katoličke obnove i njezine veze s obrazovanjem na prostoru od Jadrana do rijeka Mure i Drave odnosno Senjsku, Modrušku i Zagrebačku biskupiju i to onaj dio koji su činili “ostaci ostataka” Hrvatsko-slavonskog kraljevstva početkom 17. stoljeća. Odredbe Tridentskog sabora su se na prostoru triju krajišta počele provoditi u praksu katoličke crkve većinom tek u 17. stoljeću. Osobitu važnost u procesu katoličke obnove igralo je obrazovanje, što je naglašeno u radu. Krajem 16. stoljeća, a do sredine 17. stoljeća u većini župa su osnovane župne pučke škole iz kojih su dijelom novačeni kandidati za buduće svećenike. Temeljni cilj ovih škola je bio širenje katoličkog katekizma među pukom. U 17. stoljeću je katolička crkva počela intenzivno organizirati srednje školstvo usmjerno obrazovanju svečenićkog podmlatka. Na prostoru hrvatskih zemalja isusovci su imali važnu ulogu u razvitku obrazovanja. Oni su na prostore hrvatskih zemalja došli kao propovjednici i nosioci katoličke obnove, a njihovi samostani su postali žarišta intelektualnog, kulturnog i religioznog života. Početkom 17. stoljeća glavna uporišta isusovaca važna za Zagrebačku, Senjsku i Modrušku županiju bila u Zagrebu, Varaždinu i Rijeci. Za školovanje svećenika je početkom 17. stoljeća od najveće važnosti bilo sveučilište u Grazu, no važnost su imala i druga europska sveučilišta. Moguće je zaključiti da su početkom 17. stoljeća procesi katoličke obnove i jačanja obrazovanja bili međusobno povezani.