• PODRAVSKO VI�EGRANI?JE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRA�IVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA �UR�EVAC U VRIJEME �ESTOSIJE?ANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATI�KE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLI?KOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRU�KE I ZAGREBA?KE BISKUPIJE U 17. STOLJE?U
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KU �UPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

O KATOLI?KOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRU�KE I ZAGREBA?KE BISKUPIJE U 17. STOLJE?U

Pod katoli?kom obnovom u ovom slu?aju podrazumijevam �iroko shva?eni proces oporavka katoli?ke crkve. Kriza katoli?ke crkve se po?ela rje�avati Tridentskim saborom (1545.-1563.). U ovom radu je sa�eto predstavljena obrada katoli?ke obnove i njezine veze s obrazovanjem na prostoru od Jadrana do rijeka Mure i Drave odnosno Senjsku, Modru�ku i Zagreba?ku biskupiju i to onaj dio koji su ?inili �ostaci ostataka� Hrvatsko-slavonskog kraljevstva po?etkom 17. stolje?a. Odredbe Tridentskog sabora su se na prostoru triju kraji�ta po?ele provoditi u praksu katoli?ke crkve ve?inom tek u 17. stolje?u. Osobitu va�nost u procesu katoli?ke obnove igralo je obrazovanje, �to je nagla�eno u radu. Krajem 16. stolje?a, a do sredine 17. stolje?a u ve?ini �upa su osnovane �upne pu?ke �kole iz kojih su dijelom nova?eni kandidati za budu?e sve?enike. Temeljni cilj ovih �kola je bio �irenje katoli?kog katekizma me?u pukom. U 17. stolje?u je katoli?ka crkva po?ela intenzivno organizirati srednje �kolstvo usmjerno obrazovanju sve?eni?kog podmlatka. Na prostoru hrvatskih zemalja isusovci su imali va�nu ulogu u razvitku obrazovanja. Oni su na prostore hrvatskih zemalja do�li kao propovjednici i nosioci katoli?ke obnove, a njihovi samostani su postali �ari�ta intelektualnog, kulturnog i religioznog �ivota. Po?etkom 17. stolje?a glavna upori�ta isusovaca va�na za Zagreba?ku, Senjsku i Modru�ku �upaniju bila u Zagrebu, Vara�dinu i Rijeci. Za �kolovanje sve?enika je po?etkom 17. stolje?a od najve?e va�nosti bilo sveu?ili�te u Grazu, no va�nost su imala i druga europska sveu?ili�ta. Mogu?e je zaklju?iti da su po?etkom 17. stolje?a procesi katoli?ke obnove i ja?anja obrazovanja bili me?usobno povezani.