• PODRAVSKO VIŠEGRANIČJE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA ÐURÐEVAC U VRIJEME ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATIÈKE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLIČKOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRUŠKE I ZAGREBAČKE BISKUPIJE U 17. STOLJEĆU
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

NACRT NUMIZMATIÈKE TOPOGRAFIJE PODRAVINE

Listajući inventarske knjige Numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, brojne stručne i znanstvene publikacije, a napose pismohranu istoga muzeja, pomalo nam se počinje ukazivati mutna slika optjecaja novca u Podravini. Podatke o nalazima novca u tom širokom području zahvaljujemo mnogima, počam od Mijata Sabljara, preko Josipa Brunšmida do u znanstvenika u novije doba. Neki pokušaji izrade numizmatičke topografije već postoje, napose za Viroviticu i njenu okolinu (1986), no šira slika je daleko kompleksnija. Dugotrajnim istraživanjima došli smo do podataka o nalazima novca, kako pojedinačnim, tako i skupnim na slijedećim mjestima: Bankovci (Orahovica), Borova Suhopoljska (Virovitica), Budrovac (Đurđevac), Bukova (Virovitica), Bukovica (Špišić-Bukovica; Virovitica), Bušetina (Virovitica), Crkvari (Orahovica), Čađavica (Podravska Slatina), Drnje (Koprivnica), Dubovica (Ludbreg), Duzluk (Orahovica), Đelekovec (Koprivnica, Croatia), Đurđevac; Gaćište (Virovitica), Gola (Koprivnica), Hampovica (Đurđevac), Hlebine (Koprivnica), Imbrijovec (Koprivnica), Josipovo (Ciganka, Podravska Slatina), Kamenica (Koprivnica), Kapan (Virovitica), Kloštar Podravski (Đurđevac), Koprivnica, Kozarevac (Kloštar Podravski), Krajina (Krajna) (Orahovica), Kunovec Breg (Koprivnica), Ladislav Sokolovački (Koprivnica), Legrad (Koprivnica), Lepavina (Koprivnica), Ludbreg, Ludbreg (surroundings), Mali Poganac, Medinci (Podravska Slatina), Neteča (Virovitica), Novačka - Gradina (Koprivnica), Novigrad Podravski (Koprivnica), Orahovica (Orahovica), Orešac (Virovitica), Otrovanec (Đurđevac), Pitomača (Đurđevac), Podravska Slatina, Prugovac (Đurđevac), Ružica (Orahovica), Senkovci (Podravska Slatina), Sigetec (Koprivnica), Sladojevci (Podravska Slatina), Sokolovac (Koprivnica), Sopje (Podravska Slatina), Srdinac (Koprivnica), Starigrad (Koprivnica), Starigrad - Sv. Mirko (Koprivnica), Suha Katalena (Đurđevac), Suhopolje (Terezovac; Virovitica), Sveti Đurađ (Virovitica), Šemovec (Koprivnica), Špišić- Bukovica (Virovitica), Veliki Bukovec (Ludbreg), Virje, Virovitica, Voćin (Podravska Slatina), Vojvodinec (Koprivnica) te Zgruti (Podravske Sesvete). Ovaj pokušaj slaganja numizmatičke topografije nije se ograničio samo na nalaze antičkog novca, nego i na one srednjeg i novog vijeka. Najzanimljiviji je bez sumnje skupni nalaz srebrnog keltskog novca 1. st. pr. Kr. u Šemovcu, koji je u znanstvenu literaturu ušao kao đurđevački nalaz, a tip novca se naziva Đurđevačkim, kao treći tip Hrvatske grupe tetradrahmi. U blizini (Kozarevac) je zabilježen još jedan skupni nalaz, a dijelovi te ostave čuvaju se u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti, te je za pretpostaviti da je riječ o istome nalazu. Rimski je novac od 1. do 4. st. po Kr. dobro zastupljen, premda do muzeja dolazi samo mali dio onoga što se otkrije. Ipak su najčešći nalazi 3. st., o kojima je već pisao Ž. Demo. Veoma je rijedak novac Aheje iz 2. st. s Antinojevim likom, iskovan u ime Hostilijana Markela, darovan zagrebačkom muzeju 1905. god. Od novca srednjeg i novog vijeka, napose frizatika, a i kasnijeg srebrnog novca, najčešće se nalazi ugarski, ali i slavonski denari, te novac austrijskih zemalja. Najzanimljivija cjelina je ostava najraznolikijeg zlatnog i srebrnog novca 16.-17. st. iz same Virovitice, iskopan u bakrenom posrebrenom ibriku 1974. god. Svi sabrani podaci poslužit će za pripremanje sveska Fundmünzen der römischen Zeit in Kroatien (FMRHr). Pokroviteljstvo nad tim projektom na svojoj je sjednici u ožujku 1998. god. prihvatila Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Arbeitstelle: Fundmünzen der Antike (FMRD/ SFMA), Frankfurt am Main, S.R. Njemačka, s Prof. Dr. Marijom Radnoti Alföldi kao recenzentom projekta, ujedno i glavnim urednikom serije. Prvi svezak serije FMRHR (XVIII - Istrien) auktora Alenke Miškec (Narodni muzej Slovenije, Numizmatični kabinet), s predgovorom glavnog istraživača, tiskan je 2002. god. Svesci FMRHR obuhvatit će pojedinačne i skupne nalaze predrimskog i rimskog, te bizantskog novca s određenih, nama poznatih nalazišta iz Republike Hrvatske.