NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA

Hrvatska historiografija razdoblja Drugog svjetskog rata usredoto?ena je na povijest stradanja idova u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradika. Druge kategorije rtava nacionalsocijalizma i faisti?kih reima na teritoriju dananje Republike Hrvatske za sada nisu naile na jednako intezivnu pozornost. Genozid jugoslavenskih Roma tek je u najnovije vrijeme postao temom znanstvene obrade; o prinudnom i robovskom radu mukaraca, ena, mladih pa i djece znaju uglavnom oni koji su ga pretrpjeli - a oni sami su radije utjeli. Preivjeli bivi radnici u Njema?kom Reichu koji su imali sre?u vratiti se u svoju domovinu, progovorili su tek, kad su ih Savezna Republika Njema?ka i Republika Austrija pozvala da se jave za rije?, da iznesu svoja iskustva i da za to vrijeme provedeno u Njema?kom Reichu ostvare naknadu. Tako su oni prevladali svoj strah od sumnji?enja komunisti?kih vlasti i od optubi da su bili kvislinzi, kolaboracionisti i pomaga?i okupatora. Logika komunisti?kih vlasti - ne samo jugoslavenskih, nego svih zemalja Realnog socijalizma bila je ta: Samo mrtav prinudni radnik je pravi (i dobar) prinudni radnik. Tema prinudni i robovski rad u vrijeme nacionalsocijalizma neobra?ena je zacijelo i zbog toga, to je relevantna gra?a u hrvatskim arhivima rasuta u razli?itim fondovima: Relativno mnogo materijala ima za podru?je Nezavisne Drave Hrvatske kao i za predjele pod talijanskom vla?u. Za hrvatske teritorije pod madarskom okupacijom nema gradiva ?ak ni u fondu Ministarstva vanjskih poslova NDH u Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu (kutija Istok/Osten), kutije br 227 Madarska, tako da nisam imala na raspolaganju izvornog materijala o ivotnim uvjetima hrvatskog stanovnitva na okupiranom teritoriju. Autorica se zato morala u velikoj mjeri oslanjati na usmene izvore: Rije? je o sje?anjima prinudnih i robovskih radnika i radnica. Austrijski povjesni?ari rasvjetlili su problematiku prinudnog rada u vrijeme nacionalsocijalizma pod razli?itim aspektima (poslodavalaca, gospodarskih grana, gospodarske i demografske statistike, regionalnih osobitosti), no uvijek s pozicije ogozdo. Politi?ki, pravni i gospodarski preduvjeti za zapoljavanje stranih radnika i radnica u Njema?kom Reichu, odnos ideologije rasizma i ksenofobije s jedne strane i pragmatskog zapoljavanja stranaca u ratnom gospodarstvu Njema?kog Reicha, administracija prinudnog rada i organiziranja logora, razli?ite kategorije stranih radnika s pravnim definicijama statusa prinudnog i robovskog rada, te gospodarski zna?aj rada stranaca u Austriji u u Njema?koj za vrijeme Drugog svjetskog rata sa?injavaju zasebnu jedinicu: Zatim je autorica obradila razli?ite na?ine nova?enja radne snage na podru?ju NDH, talijanskih predjela i teritorija pod madarskom okupacijom. Autorica je istraila to pojedine kategorije zna?e, kakav je njihov pravni status bio u Austriji, kako su ivjelu za vrijeme rada u Austriji, Pri tome autorica je imala na umu da je Republika Austrija od po?etka rata do rane jeseni 1943. ostala pote?ena ratnih djelovaja, do?im je Njema?ka od 1942. doivjela kako se rat vratio u zemlju, iz koje je proizao: Saveznici su godine 1942. po?eli zra?nim ratom protiv Hitlerove Njema?ke. Da bi industriju naoruavanja vanu za nastavak rata, osigurala od zra?nih napada, Njema?ka je niz velikih pgioona preselila u Austriju, to je pove?avalo opasnost od irenja zra?nog rata na d Austrijom. Od kolovoza 1943. i Austrija postaje metom Savezni?kih zrakoplova, to je uvelike promijenilo ivotne uvjete civilnog stanovnitva. Autorica se pitala, kako su ivjeli i radili stranci u posljednje dvije godine rata: Zaklju?ila sam da su zbog osobitosti savezni?kog ratovanja proizvodni rad gotovo obustavio radi ?i?enja od ostataka toga rata, i da se u stanovitoj mjeri ivot domiilnog stanovnitva i onaj stranaca izjedna?io - no time nipoto ne elim smetnuti s uma da su stranci bili u startu u mnogo loijoj poziciji: loije zat?eni, ako ne posve nezati?eni, neishranjeni, iscrpljeni od rada, u tronim, derutnim tekim smjetajima i prisiljeni da rade na poslovima opasnim po ivot i zdravlje, na otklanjanja ruevina i spaavanju civilnih rtava iz sruenih zgrada. Autorica je imala na raspolaganju svjedo?enja preivjelih osoba, dakle izjave iz prve ruke, no ona je morala voditi ra?una o tome da su ti svjedoci svi u poodmakoloj starosti - nepouzdanog sje?anja. Ta, oni su ezdesetak godina utjeli o svojim doivjeljaima iz straha od optube zbog kvislitva i izdaje. Druge i tre?e provjere prvobitno iznesenih podataka pokazale su da se iskazi od jednog do drugog razgovora vie-manje mijenjaju i da u detaljima nisu precizni. Nadalje, autorica nije bila u mogu?nosti citirati svjedoke punim imenom i prezimenom, jer to zabranjuje austrijski Zakon o zatiti osobnih podataka (?lan 24). Prema tom zakonu iskazi ivih osoba smiju se koristiti isklju?ivo uz pismenu suglasnost govornika, a autori?ini sugovornici velikim djelom nisu bili raspoloeni dozvoliti da se njihov iskazi koriste u znanstvene svrhe i objave. Bila sam prisiljena navesti prezimena u kraticama, to, dakako, oteava intersubjektivnu provjeru. Sje?anja preivjelih bivih radnika i radnica doputaju zaklju?ak da radnici i radnie iz hrvatskih teritorija, koje su madarske okupacijske vlasti odvodili u Austriju na rad, nisu bili tretirani kao pripadnici savezni?ke drave (Madarska je bila ?lanica Trojnog pakta!), nego da su iskusili nacionalsocijalizam kao splet rasizma i arogancije ?ovjeka Gospodara nad robovskim nacijama.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperAnna Maria Grnfelder
Preuzmite temuStranice 083-106.pdf

46 Prosinac 2024.
45 Srpanj 2024.
44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.