• PODRAVSKO VI�EGRANI?JE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRA�IVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA �UR�EVAC U VRIJEME �ESTOSIJE?ANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATI�KE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLI?KOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRU�KE I ZAGREBA?KE BISKUPIJE U 17. STOLJE?U
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KU �UPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA

Hrvatska historiografija razdoblja Drugog svjetskog rata usredoto?ena je na povijest stradanja �idova u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradi�ka. Druge kategorije �rtava nacionalsocijalizma i fa�isti?kih re�ima na teritoriju dana�nje Republike Hrvatske za sada nisu nai�le na jednako intezivnu pozornost. Genozid jugoslavenskih Roma tek je u najnovije vrijeme postao temom znanstvene obrade; o prinudnom i robovskom radu mu�karaca, �ena, mladih pa i djece znaju uglavnom oni koji su ga pretrpjeli - a oni sami su radije �utjeli. Pre�ivjeli biv�i radnici u Njema?kom Reichu koji su imali sre?u vratiti se u svoju domovinu, progovorili su tek, kad su ih Savezna Republika Njema?ka i Republika Austrija pozvala da se jave za rije?, da iznesu svoja iskustva i da za to vrijeme provedeno u Njema?kom Reichu ostvare naknadu. Tako su oni prevladali svoj strah od sumnji?enja komunisti?kih vlasti i od optu�bi da su bili kvislinzi, kolaboracionisti i pomaga?i okupatora. Logika komunisti?kih vlasti - ne samo jugoslavenskih, nego svih zemalja �Realnog socijalizma� bila je ta: Samo mrtav prinudni radnik je pravi (i dobar) prinudni radnik. Tema �prinudni i robovski rad u vrijeme nacionalsocijalizma� neobra?ena je zacijelo i zbog toga, �to je relevantna gra?a u hrvatskim arhivima rasuta u razli?itim fondovima: Relativno mnogo materijala ima za podru?je Nezavisne Dr�ave Hrvatske kao i za predjele pod talijanskom vla�?u. Za hrvatske teritorije pod mad�arskom okupacijom nema gradiva ?ak ni u fondu Ministarstva vanjskih poslova NDH u Hrvatskom dr�avnom arhivu u Zagrebu (kutija �Istok�/�Osten�), kutije br 227 �Mad�arska�, tako da nisam imala na raspolaganju izvornog materijala o �ivotnim uvjetima hrvatskog stanovni�tva na okupiranom teritoriju. Autorica se zato morala u velikoj mjeri oslanjati na �usmene izvore�: Rije? je o sje?anjima prinudnih i robovskih radnika i radnica. Austrijski povjesni?ari rasvjetlili su problematiku prinudnog rada u vrijeme nacionalsocijalizma pod razli?itim aspektima (poslodavalaca, gospodarskih grana, gospodarske i demografske statistike, regionalnih osobitosti), no uvijek s pozicije �ogozdo�. Politi?ki, pravni i gospodarski preduvjeti za zapo�ljavanje stranih radnika i radnica u Njema?kom Reichu, odnos ideologije rasizma i ksenofobije s jedne strane i pragmatskog zapo�ljavanja stranaca u ratnom gospodarstvu Njema?kog Reicha, administracija prinudnog rada i organiziranja logora, razli?ite kategorije stranih radnika s pravnim definicijama statusa �prinudnog� i �robovskog rada�, te gospodarski zna?aj rada stranaca u Austriji u u Njema?koj za vrijeme Drugog svjetskog rata sa?injavaju zasebnu jedinicu: Zatim je autorica obradila razli?ite na?ine nova?enja radne snage na podru?ju NDH, talijanskih predjela i teritorija pod mad�arskom okupacijom. Autorica je istra�ila �to pojedine kategorije zna?e, kakav je njihov pravni status bio u Austriji, kako su �ivjelu za vrijeme rada u Austriji, Pri tome autorica je imala na umu da je Republika Austrija od po?etka rata do rane jeseni 1943. ostala po�te?ena ratnih djelovaja, do?im je Njema?ka od 1942. do�ivjela kako se rat vratio u zemlju, iz koje je proiz�ao: Saveznici su godine 1942. po?eli zra?nim ratom protiv Hitlerove Njema?ke. Da bi industriju naoru�avanja va�nu za nastavak rata, osigurala od zra?nih napada, Njema?ka je niz velikih pgioona preselila u Austriju, �to je pove?avalo opasnost od �irenja zra?nog rata na d Austrijom. Od kolovoza 1943. i Austrija postaje metom Savezni?kih zrakoplova, �to je uvelike promijenilo �ivotne uvjete civilnog stanovni�tva. Autorica se pitala, kako su �ivjeli i radili stranci u posljednje dvije godine rata: Zaklju?ila sam da su zbog osobitosti savezni?kog ratovanja proizvodni rad gotovo obustavio radi ?i�?enja od ostataka toga rata, i da se u stanovitoj mjeri �ivot domiilnog stanovni�tva i onaj stranaca �izjedna?io� - no time nipo�to ne �elim smetnuti s uma da su stranci bili u startu u mnogo lo�ijoj poziciji: lo�ije za�t?eni, ako ne posve neza�ti?eni, neishranjeni, iscrpljeni od rada, u tro�nim, derutnim te�kim smje�tajima i prisiljeni da rade na poslovima opasnim po �ivot i zdravlje, na otklanjanja ru�evina i spa�avanju civilnih �rtava iz sru�enih zgrada. Autorica je imala na raspolaganju svjedo?enja pre�ivjelih osoba, dakle izjave iz prve ruke, no ona je morala voditi ra?una o tome da su ti svjedoci svi u poodmakoloj starosti - nepouzdanog sje?anja. Ta, oni su �ezdesetak godina �utjeli o svojim do�ivjeljaima iz straha od optu�be zbog kvisli�tva i izdaje. Druge i tre?e provjere prvobitno iznesenih podataka pokazale su da se iskazi od jednog do drugog razgovora vi�e-manje mijenjaju i da u detaljima nisu precizni. Nadalje, autorica nije bila u mogu?nosti citirati svjedoke punim imenom i prezimenom, jer to zabranjuje austrijski Zakon o za�titi osobnih podataka (?lan 24). Prema tom zakonu iskazi �ivih osoba smiju se koristiti isklju?ivo uz pismenu suglasnost govornika, a autori?ini sugovornici velikim djelom nisu bili raspolo�eni dozvoliti da se njihov iskazi koriste u znanstvene svrhe i objave. Bila sam prisiljena navesti prezimena u kraticama, �to, dakako, ote�ava intersubjektivnu provjeru. Sje?anja pre�ivjelih biv�ih radnika i radnica dopu�taju zaklju?ak da radnici i radnie iz hrvatskih teritorija, koje su mad�arske okupacijske vlasti odvodili u Austriju na rad, nisu bili tretirani kao pripadnici savezni?ke dr�ave (Mad�arska je bila ?lanica Trojnog pakta!), nego da su iskusili nacionalsocijalizam kao splet rasizma i arogancije �?ovjeka Gospodara� nad robovskim nacijama.