• PODRAVSKO VIŠEGRANIČJE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA ÐURÐEVAC U VRIJEME ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATIÈKE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLIČKOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRUŠKE I ZAGREBAČKE BISKUPIJE U 17. STOLJEĆU
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA

Hrvatska historiografija razdoblja Drugog svjetskog rata usredotočena je na povijest stradanja Židova u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Druge kategorije žrtava nacionalsocijalizma i fašističkih režima na teritoriju današnje Republike Hrvatske za sada nisu naišle na jednako intezivnu pozornost. Genozid jugoslavenskih Roma tek je u najnovije vrijeme postao temom znanstvene obrade; o prinudnom i robovskom radu muškaraca, žena, mladih pa i djece znaju uglavnom oni koji su ga pretrpjeli - a oni sami su radije šutjeli. Preživjeli bivši radnici u Njemačkom Reichu koji su imali sreću vratiti se u svoju domovinu, progovorili su tek, kad su ih Savezna Republika Njemačka i Republika Austrija pozvala da se jave za riječ, da iznesu svoja iskustva i da za to vrijeme provedeno u Njemačkom Reichu ostvare naknadu. Tako su oni prevladali svoj strah od sumnjićenja komunističkih vlasti i od optužbi da su bili kvislinzi, kolaboracionisti i pomagači okupatora. Logika komunističkih vlasti - ne samo jugoslavenskih, nego svih zemalja “Realnog socijalizma” bila je ta: Samo mrtav prinudni radnik je pravi (i dobar) prinudni radnik. Tema “prinudni i robovski rad u vrijeme nacionalsocijalizma” neobrađena je zacijelo i zbog toga, što je relevantna građa u hrvatskim arhivima rasuta u različitim fondovima: Relativno mnogo materijala ima za područje Nezavisne Države Hrvatske kao i za predjele pod talijanskom vlašću. Za hrvatske teritorije pod madžarskom okupacijom nema gradiva čak ni u fondu Ministarstva vanjskih poslova NDH u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (kutija “Istok”/”Osten”), kutije br 227 “Madžarska”, tako da nisam imala na raspolaganju izvornog materijala o životnim uvjetima hrvatskog stanovništva na okupiranom teritoriju. Autorica se zato morala u velikoj mjeri oslanjati na “usmene izvore”: Riječ je o sjećanjima prinudnih i robovskih radnika i radnica. Austrijski povjesničari rasvjetlili su problematiku prinudnog rada u vrijeme nacionalsocijalizma pod različitim aspektima (poslodavalaca, gospodarskih grana, gospodarske i demografske statistike, regionalnih osobitosti), no uvijek s pozicije “ogozdo”. Politički, pravni i gospodarski preduvjeti za zapošljavanje stranih radnika i radnica u Njemačkom Reichu, odnos ideologije rasizma i ksenofobije s jedne strane i pragmatskog zapošljavanja stranaca u ratnom gospodarstvu Njemačkog Reicha, administracija prinudnog rada i organiziranja logora, različite kategorije stranih radnika s pravnim definicijama statusa “prinudnog” i “robovskog rada”, te gospodarski značaj rada stranaca u Austriji u u Njemačkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata sačinjavaju zasebnu jedinicu: Zatim je autorica obradila različite načine novačenja radne snage na području NDH, talijanskih predjela i teritorija pod madžarskom okupacijom. Autorica je istražila što pojedine kategorije znače, kakav je njihov pravni status bio u Austriji, kako su živjelu za vrijeme rada u Austriji, Pri tome autorica je imala na umu da je Republika Austrija od početka rata do rane jeseni 1943. ostala pošteđena ratnih djelovaja, dočim je Njemačka od 1942. doživjela kako se rat vratio u zemlju, iz koje je proizšao: Saveznici su godine 1942. počeli zračnim ratom protiv Hitlerove Njemačke. Da bi industriju naoružavanja važnu za nastavak rata, osigurala od zračnih napada, Njemačka je niz velikih pgioona preselila u Austriju, što je povećavalo opasnost od širenja zračnog rata na d Austrijom. Od kolovoza 1943. i Austrija postaje metom Savezničkih zrakoplova, što je uvelike promijenilo životne uvjete civilnog stanovništva. Autorica se pitala, kako su živjeli i radili stranci u posljednje dvije godine rata: Zaključila sam da su zbog osobitosti savezničkog ratovanja proizvodni rad gotovo obustavio radi čišćenja od ostataka toga rata, i da se u stanovitoj mjeri život domiilnog stanovništva i onaj stranaca “izjednačio” - no time nipošto ne želim smetnuti s uma da su stranci bili u startu u mnogo lošijoj poziciji: lošije zaštćeni, ako ne posve nezaštićeni, neishranjeni, iscrpljeni od rada, u trošnim, derutnim teškim smještajima i prisiljeni da rade na poslovima opasnim po život i zdravlje, na otklanjanja ruševina i spašavanju civilnih žrtava iz srušenih zgrada. Autorica je imala na raspolaganju svjedoćenja preživjelih osoba, dakle izjave iz prve ruke, no ona je morala voditi računa o tome da su ti svjedoci svi u poodmakoloj starosti - nepouzdanog sjećanja. Ta, oni su šezdesetak godina šutjeli o svojim doživjeljaima iz straha od optužbe zbog kvislištva i izdaje. Druge i treće provjere prvobitno iznesenih podataka pokazale su da se iskazi od jednog do drugog razgovora više-manje mijenjaju i da u detaljima nisu precizni. Nadalje, autorica nije bila u mogućnosti citirati svjedoke punim imenom i prezimenom, jer to zabranjuje austrijski Zakon o zaštiti osobnih podataka (član 24). Prema tom zakonu iskazi živih osoba smiju se koristiti isključivo uz pismenu suglasnost govornika, a autoričini sugovornici velikim djelom nisu bili raspoloženi dozvoliti da se njihov iskazi koriste u znanstvene svrhe i objave. Bila sam prisiljena navesti prezimena u kraticama, što, dakako, otežava intersubjektivnu provjeru. Sjećanja preživjelih bivših radnika i radnica dopuštaju zaključak da radnici i radnie iz hrvatskih teritorija, koje su madžarske okupacijske vlasti odvodili u Austriju na rad, nisu bili tretirani kao pripadnici savezničke države (Madžarska je bila članica Trojnog pakta!), nego da su iskusili nacionalsocijalizam kao splet rasizma i arogancije “Čovjeka Gospodara” nad robovskim nacijama.