• PODRAVSKO VIŠEGRANIČJE - PRISTUPI, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
• PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• VOJSKA NA PTUJU OD 16. STOLETJA DO 1918
• PRILOZI ZA POVIJEST KOTARA ÐURÐEVAC U VRIJEME ŠESTOSIJEČANJSKE DIKTATURE (OD 1929. DO 1934.)
• NEPOZNATI ASPEKTI NACIONALSOCIJALIZMA: PRINUDNI I ROBOVSKI RADNICI I RADNICE IZ PODRAVSKOG PROSTORA
• REGIONALNI RAZVOJNI PROBLEMI PODRAVJA
• NACRT NUMIZMATIÈKE TOPOGRAFIJE PODRAVINE
• O KATOLIČKOJ OBNOVI I OBRAZOVANJU NA PROSTORIMA SENJSKE, MODRUŠKE I ZAGREBAČKE BISKUPIJE U 17. STOLJEĆU
• RAZLIKE U RAZVIJENOSTI REGIJA U HRVATSKOJ - S POSEBNIM OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PROTUREFORMACIJA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ

Kao odgovor na širenje lutherova protestantizma i svih ostalih reformacijskih pokreta, nastalih uslijed teškog stanja Katoličke crkve početkom XVI. stoljeća, javila se protureformacija. Temelji ujednačenom protureformacijskom djelovanju udareni su na Tridentskom koncilu koji je ujedno dao i poticaj za duhovnu i moralnu obnovu Katoličke crkve izraženu u baroknoj umjetnosti. Sustavna protureformacija na području banske Hrvatske započinje dolaskom Jurja Draškovića na mjesto zagrebačkog biskupa dodatan poticaj dobiva vjerskim zakonskim aktima Hrvatskog sabora čiji je krajnji cilj bio gušenje svakog traga protestantizma u Hrvatskoj. Gušenju protestantizma u Hrvatskog uvelike je pridonio odgojno-obrazovni i misijski rad crkvenih redova od kojih se na tome polju najviše istaknuo isusovački red. Svestarnim protureformacijskim djelovanjem do polovice XVII. stoljeća provedena je potpuna rekatolicizacija naselja sjeverozapadne Hrvatske zahvaćenih reformacijom, kao što su Varaždin i Koprivnica. Specifičan državno-pravni položaj Međimurja, kao i simpatizerstvo njegovih gospodara Zrinskih preme protestantizmu, otežavalo je provođenje protureformacije u tome kraju. Društveno-političke i vojne prilike na području habsburških zemalja početkom XVII. st. dovesti će do pojačanog protureformacijskog djelovanja na području cijele Srednje Europe te će uslijed takvih okolnosti i Juraj IV. Zrinski prijeći na katolicizam. Iako će rekatolicizacija Međimurja biti provedena relativno uspješno u pojedinim naseljima, kao što je Legrad, protestantizam nikada nije iskorjenjen.