• TERITORIJALNI RAZVOJ I RAZGRANIČENJA VARAŽDINSKOG GENERALATA (1630. - 1771.)
• JOŽEF HOFFER - ARHITEKT BREZ MEJA
• STJEPAN RADIĆ I PODRAVINA U VRIJEME OBLASNIH SAMOUPRAVA OD 1927. DO 1928.
• KOPRIVNIČKI ŽUPNIK STJEPAN ZAGORAC I REFORMNI POKRET NIŽEGA RIMOKATOLIČKOG KLERA U HRVATSKOJ (1920.)
• OPĆINSKI I PARLAMENTARNI IZBORI U KOPRIVNIČKOM KOTARU 1920. GODINE
• ROMI U PODRAVINI (1880. - 1941.)
• PRIMJENA INTERNETA I IT-a U DRUŠTVENO-HUMANISTIČKIM ZNANOSTIMA (NA PRIMJERU PODRAVINA.NET)
• LJUBOMIR MAŠTROVIĆ (1893. - 1962.)
• BIBLIOBUSNA SLUŽBA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

ROMI U PODRAVINI (1880. - 1941.)

Na temelju analize popisa stanovništva, rukopisa u Arhivu za narodni život i običaje, dokumenata Odjela za unutarnje poslove zemaljske vlade istražio sam povijest romske manjine od 1880. do 1941. godine na području Podravine. Analiza je bila usmjerena na istraživanje njihova načina života, zanimanja i običaja te odnosa prema domicilno stanovništvo. Na području Podravine živjelo je nekoliko romskih plemena, najbrojniji su bili Romi Koritari, a uz njih su živjeli Kolompari i Drobni kovači ili Jožeki. Zajednička karakteristika Romima bila je ta da su oni bili većinom nepismeni i rimokatoličke vjere. Domicilno stanovništvo percipiralo je veći dio Roma kao lopove, lijenčine, širitelje zaraza te su isticali potrebu radikalnijeg rješavanja “ciganskog pitanja” (npr. prisilno oduzimanje romske djece, sterilizacija Roma). Drugi dio domicilnog stanovništva poštivao je i cijenio rad dijela Roma koji su se uspjeli prilagoditi lokalnoj zajednici usvajanjem njezina jezika, vjere i običaja.