• DEMOGRAFSKI RAZVOJ PODRAVINE U SVJETLU POPISA 2021. GODINE
• PROMJENE PROTOČNIH REŽIMA NAJVEĆIH SAVSKIH I DRAVSKIH PRITOKA U HRVATSKOM ZAGORJU I GORNJOJ PODRAVINI 1961. – 2020.
• PROMJENE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE OD KRAJA 19. STOLJEĆA DO DANAS
• VLACH COMMUNITIES IN THE DRAVA RIVER BASIN ECOSYSTEM: BETWEEN CONSISTENCY AND ADJUSTMENT (16TH TO 17TH CENTURY)
• UTJECAJ VULKANSKIH ERUPCIJA VEZUVA (1771.), VULKANSKE PUKOTINE LAKI (1783. – 1784.), NEIDENTIFICIRANOG VULKANA (1808./1809.) I VULKANA TAMBORE (1815.) NA PODRUČJE SJEVERNE HRVATSKE S POSEBNIM OSVRTOM NA PODRAVINU
• ANALIZA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA NA PODRUČJU PODRAVINE
• PODUZETNIČKE STRATEGIJE I ODRŽIVI RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
• RURAL TOURISM IN MEĐIMURJE COUNTY: SYNERGY OF PARTNERSHIP BETWEEN DIASPORA, ECONOMY AND LOCAL COMMUNITY
• ACCESSIBLE TOURISM IN THE HUNGARIANCROATIAN BORDER REGION - PRESENTATION OF THE ACCESSABILITY IN BARANYA AND OSIJEK-BARANJA COUNTIES
• KULTURLANDSCHAFTEN ENTLANG DER DRAU, ALS POTENZIELLES INSTRUMENT FÜR DIE ERHALTUNG DER WERTE DES LÄNDLICHEN LANDSCHAFTSERBES PRÄSENTATION BEWÄHRTER VERFAHREN IN DEUTSCHLAND: KARTIERUNG DER KULTURLANDSCHAFTEN IN BAYERN
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

DEMOGRAFSKI RAZVOJ PODRAVINE U SVJETLU POPISA 2021. GODINE

U radu se izvodi demografska bilanca Podravine u svjetlu najnovijeg popisa stanovništva. Uz usporedbu demografskih obilježja, struktura i trendova Podravine i Hrvatske, analiza se provodi na razini gradova i općina te na razini naselja. Na temelju popisnih podataka i podataka vitalne statistike najprije se razmatraju promjene u prostornoj slici naseljenosti između 1948. i 2021., a zatim se istražuju demografske promjene između 2011. i 2021. te strukture stanovništva Podravine 2021. godine. U posljednjem međupopisju Podravina je izgubila 12,6% stanovništva, što je nešto intenzivniji pad u odnosu na Hrvatsku. Istodobno, svaki grad i općina zabilježili su ukupan pad broja stanovnika, negativnu prirodnu promjenu i negativnu migracijsku bilancu. Nakon više desetljeća porasta i obnove imigracijom, Grad Koprivnica bilježi migracijsku depopulaciju i izumirući tip kretanja stanovništva. Za to je dijelom zaslužan iseljenički val nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a dijelom kontinuirano pražnjenje ruralnih područja Podravine. Na nižoj prostornoj razini, od 182 naselja Podravine samo 2,7% njih zabilježilo je populacijski porast, 4,9% pozitivnu prirodnu promjenu, a 13,2% pozitivan migracijski saldo između 2011. i 2021. godine. Broj stanovnika u gradskim naseljima (Koprivnica, Đurđevac i Ludbreg) također se smanjio, no njihov udio u stanovništvu Podravine (32,5%) i dalje se povećava zbog intenzivnijeg pada u ostalim naseljima. Zbog suburbanizacije u Gradu Koprivnici minimalna je razlika u intenzitetu pada između središnjeg i ostalih naselja, dok je u Gradu Đurđevcu izrazita. Tri različite zone naseljenosti prema prirodno-geografskim obilježjima zbog inercije nastavljaju s ivergentnim kretanjem – nasuprot središnje zone, naselja dravskog poloja i obronaka Bilogore ubrzano izumiru.