• DEMOGRAFSKI RAZVOJ PODRAVINE U SVJETLU POPISA 2021. GODINE
• PROMJENE PROTO?NIH RE�IMA NAJVE?IH SAVSKIH I DRAVSKIH PRITOKA U HRVATSKOM ZAGORJU I GORNJOJ PODRAVINI 1961. � 2020.
• PROMJENE KORI�TENJA ZEMLJI�TA NA PODRU?JU KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE �UPANIJE OD KRAJA 19. STOLJE?A DO DANAS
• VLACH COMMUNITIES IN THE DRAVA RIVER BASIN ECOSYSTEM: BETWEEN CONSISTENCY AND ADJUSTMENT (16TH TO 17TH CENTURY)
• UTJECAJ VULKANSKIH ERUPCIJA VEZUVA (1771.), VULKANSKE PUKOTINE LAKI (1783. � 1784.), NEIDENTIFICIRANOG VULKANA (1808./1809.) I VULKANA TAMBORE (1815.) NA PODRU?JE SJEVERNE HRVATSKE S POSEBNIM OSVRTOM NA PODRAVINU
• ANALIZA DRU�TVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA NA PODRU?JU PODRAVINE
• PODUZETNI?KE STRATEGIJE I ODR�IVI RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA U OSJE?KO-BARANJSKOJ �UPANIJI
• RURAL TOURISM IN ME?IMURJE COUNTY: SYNERGY OF PARTNERSHIP BETWEEN DIASPORA, ECONOMY AND LOCAL COMMUNITY
• ACCESSIBLE TOURISM IN THE HUNGARIANCROATIAN BORDER REGION - PRESENTATION OF THE ACCESSABILITY IN BARANYA AND OSIJEK-BARANJA COUNTIES
• KULTURLANDSCHAFTEN ENTLANG DER DRAU, ALS POTENZIELLES INSTRUMENT F�R DIE ERHALTUNG DER WERTE DES L�NDLICHEN LANDSCHAFTSERBES PR�SENTATION BEW�HRTER VERFAHREN IN DEUTSCHLAND: KARTIERUNG DER KULTURLANDSCHAFTEN IN BAYERN
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

DEMOGRAFSKI RAZVOJ PODRAVINE U SVJETLU POPISA 2021. GODINE

U radu se izvodi demografska bilanca Podravine u svjetlu najnovijeg popisa stanovni�tva. Uz usporedbu demografskih obilje�ja, struktura i trendova Podravine i Hrvatske, analiza se provodi na razini gradova i op?ina te na razini naselja. Na temelju popisnih podataka i podataka vitalne statistike najprije se razmatraju promjene u prostornoj slici naseljenosti izme?u 1948. i 2021., a zatim se istra�uju demografske promjene izme?u 2011. i 2021. te strukture stanovni�tva Podravine 2021. godine. U posljednjem me?upopisju Podravina je izgubila 12,6% stanovni�tva, �to je ne�to intenzivniji pad u odnosu na Hrvatsku. Istodobno, svaki grad i op?ina zabilje�ili su ukupan pad broja stanovnika, negativnu prirodnu promjenu i negativnu migracijsku bilancu. Nakon vi�e desetlje?a porasta i obnove imigracijom, Grad Koprivnica bilje�i migracijsku depopulaciju i izumiru?i tip kretanja stanovni�tva. Za to je dijelom zaslu�an iseljeni?ki val nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a dijelom kontinuirano pra�njenje ruralnih podru?ja Podravine. Na ni�oj prostornoj razini, od 182 naselja Podravine samo 2,7% njih zabilje�ilo je populacijski porast, 4,9% pozitivnu prirodnu promjenu, a 13,2% pozitivan migracijski saldo izme?u 2011. i 2021. godine. Broj stanovnika u gradskim naseljima (Koprivnica, ?ur?evac i Ludbreg) tako?er se smanjio, no njihov udio u stanovni�tvu Podravine (32,5%) i dalje se pove?ava zbog intenzivnijeg pada u ostalim naseljima. Zbog suburbanizacije u Gradu Koprivnici minimalna je razlika u intenzitetu pada izme?u sredi�njeg i ostalih naselja, dok je u Gradu ?ur?evcu izrazita. Tri razli?ite zone naseljenosti prema prirodno-geografskim obilje�jima zbog inercije nastavljaju s ivergentnim kretanjem � nasuprot sredi�nje zone, naselja dravskog poloja i obronaka Bilogore ubrzano izumiru.