Demografski pokazatelji u Hrvatskoj su izrazito nepovoljni, a Koprivničko-križevačka županija pri tome nije izuzetak. Koprivničko-križevačka županija još od 1961. godine kontinuirano bilježi međupopisni pad broja stanovnika. Cilj je rada istražiti kako vremenska prometna dostupnost cestovnim prometom, u odnosu na županijsko sjedište Koprivnicu, utječe na promjenu broja stanovnika i razinu njegove ostarjelosti. Istraživanje smo proveli za razdoblje od maksimuma naseljenosti nakon Drugoga svjetskog rata (1961. godine) do posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine. Prostor Koprivničko-križevačke županije podijelili smo u sedam zona vremenske prometne dostupnosti izokronama od 10 minuta u odnosu na Koprivnicu. Analizom intenziteta depopulacije putem GIS-a utvrdili smo trend njegova povećanja smanjenjem vremenske prometne dostupnosti prema Koprivnici. To znači da smo, uz određena odstupanja, utvrdili veći intenzitet depopulacije u prometno manje dostupnim dijelovima županije. Analiza indeksa starenja pokazala je da ne postoji trend povećanja razine ostarjelosti stanovništva koji se može povezati sa smanjenjem vremenske prometne dostupnosti naselja cestovnim prometom u odnosu na Koprivnicu te da je prisutan upravo suprotan trend, no nije jasno je li riječ o pravilnosti ili anomaliji.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDražen Živić