Demografski pokazatelji u Hrvatskoj su izrazito nepovoljni, a Koprivni?ko-krieva?ka upanija pri tome nije izuzetak. Koprivni?ko-krieva?ka upanija jo od 1961. godine kontinuirano biljei me?upopisni pad broja stanovnika. Cilj je rada istraiti kako vremenska prometna dostupnost cestovnim prometom, u odnosu na upanijsko sjedite Koprivnicu, utje?e na promjenu broja stanovnika i razinu njegove ostarjelosti. Istraivanje smo proveli za razdoblje od maksimuma naseljenosti nakon Drugoga svjetskog rata (1961. godine) do posljednjeg popisa stanovnitva iz 2021. godine. Prostor Koprivni?ko-krieva?ke upanije podijelili smo u sedam zona vremenske prometne dostupnosti izokronama od 10 minuta u odnosu na Koprivnicu. Analizom intenziteta depopulacije putem GIS-a utvrdili smo trend njegova pove?anja smanjenjem vremenske prometne dostupnosti prema Koprivnici. To zna?i da smo, uz odre?ena odstupanja, utvrdili ve?i intenzitet depopulacije u prometno manje dostupnim dijelovima upanije. Analiza indeksa starenja pokazala je da ne postoji trend pove?anja razine ostarjelosti stanovnitva koji se moe povezati sa smanjenjem vremenske prometne dostupnosti naselja cestovnim prometom u odnosu na Koprivnicu te da je prisutan upravo suprotan trend, no nije jasno je li rije? o pravilnosti ili anomaliji.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDraen ivi?