• ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE TORČEC - CIRKVIŠČE
• PALEODEMOGRAFSKA I PALEOPATOLOŠKA ANALIZA LJUDSKOG OSTEOLOŠKOG MATERIJALA S NALAZIŠTA TORČEC - CIRKVIŠČE KRAJ KOPRIVNICE
• KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ZAHVATI NA ARHEOLOŠKIM PREDMETIMA S LOKALITETA TORČEC - CIRKVIŠČE, UKLJUČUJUĆI NEDESTRUKTIVNA ISPITIVANJA NA POJEDINIM PREDMETIMA
• STJEPAN RADIĆ I KUNOVEČKA BUNA 1903. GODINE
• OSOBINE POPISA ŽUPA, NASELJA I POSJEDA U PODRAVINI DO KRAJA XVI. STOLJEĆA1
• BANICA KATARINA I SJEVERNOHRVATSKI KRUG ZRINSKIH
• PODRAVSKO SREDNJOVJEKOVLJE U ZRCALU KARTOGRAFSKIH IZVORA
• PREKODRAVLJE - REPAŠ: RAZVOJ NASELJA I STANOVNIŠTVA
• STUDENTI NA ZAPADNIM SVEUČILIŠTIMA KAO POKAZATELJ MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA ZAPADNOG DIJELA SREDNJOVJEKOVNE SLAVONIJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

BANICA KATARINA I SJEVERNOHRVATSKI KRUG ZRINSKIH

Plemićke obitelji Zrinski i Frankopani dale su najznačajnije obnašatelje političke vlasti, ali i razvoja gospodarstva i kulture Hrvatske u 16. i 17. stoljeću. Među takve značajne ličnosti svakako spada i Katarina (Frankopan) Zrinski, koja je bila supruga hrvatskoga bana Petra Zrinskoga. Njezino je djelovanje bilo važno u političkim previranjima vezanim uz urotu zrinsko-frankopansku, ali i na području kulture. Katarina je bila pokretač izdavanja djela Petra Zrinskog (“Adrianskoga mora sirena”, “Sibila”), koja su bila iznimno važna za tadašnju hrvatsku književnost. Sama je izdala molitvenik na hrvatskom kajkavskom jeziku “Putni tovaruš” (Mleci, 1661.), a pisala je i pjesme. Na njezino književno stvaralaštvo posve novo svjetlo baca otkriće zagrebačkog novinara Gerharda Ledića 90-ih godina 20. stoljeća. On je našao rukopisnu knjigu Katarine Zrinski u kojoj se nalazi barem tridesetak njezinih pjesama (a vjerojatno i drugih autora). U ovom članku stvaralaštvo Katarine Zrinske stavlja se u kontekst prilika koje su u njezino doba vladale u sjevernohrvatskom krugu Zrinskih i Frankopana.