Ovaj rad prikazuje osobine nekoliko vrsta popisa naselja i objekata s područja kotara, odnosno arhiđakonata Komarnice nastalih u srednjem vijeku ili važnih za proučavanje tog razdoblja povijesti. Ispituje se stupanj sustavnosti u popisu, vrsta organizacije koju prikazuje i odnos prema drugim izvorima, a sve pretežno s gledišta povijesne topografije. U prvoj skupini popisa analiziraju se tri crkvena popisa: popis crkava iz 1334. godine, popis svećenika iz 1501. i popis iz 1615. godine koji prikazuje stanje crkvenih objekata nakon protuosmanlijskih ratova. U drugoj skupini su popisi poreza kotara Komarnice iz 1495., 1507., 1513., 1517. i 1520. godine. Utvrđuje se njihova iskoristivost za istraživanja s obzirom na tri vrste podataka koje donose: toponima, imena vlasnika i broj poreznih dimova. U trećoj su skupini popisi naselja na vlastelinstvima Đurđevec (tri popisa), Koprivnica (jedan popis), Rasinja (jedanaest popisa), Bednja (tri popisa) i Ludbreg (četiri popisa). Ostala vlastelinstva (Herbortija, Rovišće, Gudovec i Streza) spominju se samo usput. U poglavlju “Ostali popisi” navode se primjeri popisa svjedoka pri sporovima, odnosno međaša i susjeda kod uvoda u posjede. Posebna vrsta su dva popisa rovišćanskih predijalaca s kraja XIV. stoljeća. Na kraju je kratak osvrt na opise međa koji su glavni način opisivanja imanja u ispravama XIII. i XIV. stoljeća te na neki način prethode popisima naselja na vlastelinstvima.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperRanko PAVLEŠ