• KADA I GDJE JE ROĐENA JELENA ZRINSKI?
• Ž. KRUŠELJ - IZMEĐU REPRESIJE I NEIMAŠTINE IZMEĐU REPRESIJE I NEIMAŠTINE: GRAD I KOTAR KOPRIVNICA POČETKOM 1950-IH GODINA U OGLEDALU GLASA PODRAVINE
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U TRGOVIŠTU LUDBREG I LUDBREŠKOM KOTARU 1890. GODINE
• ROMI (CIGANI) KORITARI U MATIČNIM KNJIGAMA ŽUPE SV. VIDA U PITOMAČI (1728. – 1912.)
• PRAVAŠTVO U ĐURĐEVCU I NJEGOVOJ OKOLICI POČETKOM 20. STOLJEĆA
• OSMANSKI NAPADI NA MEĐIMURJE TIJEKOM 17. STOLJEĆA U OSMANSKIM NARATIVNIM IZVORIMA
• SPREMEMBE RABE TAL NA OBMOČJU RADGONSKOKAPELSKIH GORIC S POSEBNIM OZIROM NA VINOGRADNIŠTVO
• PRIMJENA KONTINUIRANOG POBOLJŠANJA U POSLOVANJU PODUZEĆA SA ISO 9001 CERTIFIKATOM NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• KORIŠTENJE VODA U SUSTAVU NAVODNJAVANJA NA PROSTORU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE, VIROVITIČKOPODRAVSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
• SPECIFIC PROBLEMS OF TOURISM DEVELOPMENT IN THE HUNGARIAN AREAS OF THE DRÁVA REGION
• THE IMPORTANCE OF INNOVATION AND ITS FINANCING METHODS FOR SMES IN PODRAVINA REGION
• SREDNJOVJEKOVNO NASELJE PETROVAC KOD VIROVITICE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

OSMANSKI NAPADI NA MEĐIMURJE TIJEKOM 17. STOLJEĆA U OSMANSKIM NARATIVNIM IZVORIMA

U članku se analizira opise vojnih ofenziva Osmanskoga Carstva na području Međimurja tijekom 17. stoljeća u osmanskim narativnim izvorima, odnosno u šest kronika, u jednoj zbirci korespondencije i u jednom putopisu iz istog stoljeća. U njima se opisuju osmanski napadi na Međimurje na prijelazu iz 1602. u 1603., 1663. i 1664. godine, kao i nekoliko planiranih, ali neostvarenih napada 1601., 1605., 1606., 1664. i 1683. godine. U analiziranim izvorima se pri gotovo svakom spomenu Međimurja spominju i Zrinski, ali kao kolektivni fenomen, budući da se ne navode imena pojedinih poglavara te obitelji. Međimurje je za osmanske autore bilo toliko vezano za Zrinske da pojedini autori navode da je ono bilo »pokrajina Zrinskih«, a međimurski vojnici »ljudi Zrinskoga«. Opisi osmanskih autora daju sliku Međimurja kao bogate, razvijene i mnogoljudne pokrajine koju vrijedi napasti radi stjecanja plijena, ali koju osmanske snage nisu često napadale – dapače, dva izvora navode da osmanske vojske do trenutka opisanih pohoda nisu napadale Međimurje. Izvori upućuju na zaključak da je u mnogo navrata Međimurje imalo sreću i izbjeglo planirane osmanske napade koji su se izjalovili iz različitih razloga.