• KADA I GDJE JE RO?ENA JELENA ZRINSKI?
• �. KRU�ELJ - IZME?U REPRESIJE I NEIMA�TINE IZME?U REPRESIJE I NEIMA�TINE: GRAD I KOTAR KOPRIVNICA PO?ETKOM 1950-IH GODINA U OGLEDALU GLASA PODRAVINE
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U TRGOVI�TU LUDBREG I LUDBRE�KOM KOTARU 1890. GODINE
• ROMI (CIGANI) KORITARI U MATI?NIM KNJIGAMA �UPE SV. VIDA U PITOMA?I (1728. � 1912.)
• PRAVA�TVO U ?UR?EVCU I NJEGOVOJ OKOLICI PO?ETKOM 20. STOLJE?A
• OSMANSKI NAPADI NA ME?IMURJE TIJEKOM 17. STOLJE?A U OSMANSKIM NARATIVNIM IZVORIMA
• SPREMEMBE RABE TAL NA OBMO?JU RADGONSKOKAPELSKIH GORIC S POSEBNIM OZIROM NA VINOGRADNI�TVO
• PRIMJENA KONTINUIRANOG POBOLJ�ANJA U POSLOVANJU PODUZE?A SA ISO 9001 CERTIFIKATOM NA PODRU?JU SJEVEROZAPADNE I SREDI�NJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNI?KOKRI�EVA?KU �UPANIJU
• KORI�TENJE VODA U SUSTAVU NAVODNJAVANJA NA PROSTORU KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE, VIROVITI?KOPODRAVSKE I VARA�DINSKE �UPANIJE
• SPECIFIC PROBLEMS OF TOURISM DEVELOPMENT IN THE HUNGARIAN AREAS OF THE DR�VA REGION
• THE IMPORTANCE OF INNOVATION AND ITS FINANCING METHODS FOR SMES IN PODRAVINA REGION
• SREDNJOVJEKOVNO NASELJE PETROVAC KOD VIROVITICE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U TRGOVI�TU LUDBREG I LUDBRE�KOM KOTARU 1890. GODINE

Ludbre�ki kotar je za razliku od koprivni?kog, koji je imao elemente i vojni?kog i banskog grada, bio trgovi�te koje se razvijalo kao sredi�te nekoliko plemi?kih veleposjeda i podru?je kojim je nakon prestanka osmanlijskih upada i�la najkra?a veza izme?u zapadne Ugarske i Zagreba, a na tom se putu razvilo i sveti�te Svete krvi Isusove. Zbog toga je privredna aktivnost u tom podru?ju bila slaba, izuzev gostioni?ke djelatnosti, na �to je svakako u devetnaestom stolje?u utjecala velika prometna izoliranost kada su veze sa Zagrebom krenule drugim putovima. U pro�losti je ludbre�ko podru?je pripadalo Kri�eva?koj �upaniji, ali kasnije dolazi do rascjepa pa sve vi�e ja?a u vrijeme Vojne krajine pripadnost Vara�dinskoj �upaniji kao dijelu Banske civilne Hrvatske i uloga plemi?kih obitelji Batthyani, Dra�kovi? i Rauch odrazila se u obilju malih naselja u kojima je uvijek bilo obrtnika i malih trgovina koje su zadovoljavale minimalne potrebe stanovni�tva, dok su se ve?e kupnje i prodaje obavljale u Koprivnici, ?akovcu, Donjoj Dubravi, Legradu ili Vara�dinu. Najbli�a �eljezni?ka stanica bila je u ?akovcu i Koprivnici. Kroz Adresar iz 1890. mo�emo uo?iti strukturu obrtnika i trgovaca, a kroz usporedbu s istoimenim radovima za kotar ?ur?evac, Koprivnicu i Kri�evce mo�emo uo?iti razlike izme?u kotara gdje je Ludbreg imao najslabije razvijenu strukturu obrtni�tva i trgovine. To je podru?je sve do 1937. bilo bez �eljezni?ke pruge, a zbog zapo?etog propadanja veleposjeda bilo prepu�teno nazadovanju, s nastojanju da o?uva tradicionalne oblike �ivota iz vremena feudalizma. Ovaj rad je dio trilogije o obrtnicima i trgovcima Sredi�nje Podravine 1890. godine koji su ve? objavljeni.