• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U GRADU KOPRIVNICI I KOPRIVNIČKOM KOTARU 1890. GODINE
• KRAJ GRAĐANSKOG NOVINARSTVA U KOPRIVNICI: PODRAVSKE NOVINE 1945. – 1946.
• MODELI FINANCIRANJA KOPRIVNIČKOG TJEDNIKA DEMOKRAT (1919.-1920.)
• POLOŽAJ LOKALNIH MEDIJA U SOCIJALISTIČKOJ HRVATSKOJ KAO KONTEKST RAZVOJA GLASA PODRAVINE
• DINAMIČKI INDIKATORI DEMOGRAFSKE ODRŽIVOSTI HRVATSKOGA POGRANIČJA S MAĐARSKOM (1981. – 2018.)
• ANALYSIS OF THE CULTURAL OFFERINGS OF THE LUDBREG – PODRAVINA REGION - EMPIRICAL RESEARCH
• AUTOSTEREOTYPIZATION OF ROMA IN CROATIA AS AN INDICATOR OF THE DEVELOPMENT OF MINORITY IDENTITY
• SREBRNA EKONOMIJA IN AKTIVNO STARANJE PREBIVALSTVA V RURALNEM OBMOČJU PODRAVSKE REGIJE
• CLIMATE AND HYDROLOGICAL CHANGES IN SLOVENIA’S PODRAVJE REGION BETWEEN 1961 AND 2018
• OSNIVANJE I PRVE (RATNE) GODINE TVORNICE ULJA U ČEPINU (1942. – 1945.)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

DINAMIČKI INDIKATORI DEMOGRAFSKE ODRŽIVOSTI HRVATSKOGA POGRANIČJA S MAĐARSKOM (1981. – 2018.)

Pogranično područje Hrvatske s Mađarskom u širem smislu obuhvaća dijelove četiri županije: Međimurske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske. Konkretnije, u ovom se radu pogranično područje odnosi na gradove i općine unutar naprijed navedenih županija koje svojim teritorijem izlaze na državnu granicu. Riječ je o 26 jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i 23 općine sa ukupno 144 naselja. U tradicionalnom se smislu za europska pogranična područja najčešće vežu pojmovi poput prometne izoliranosti i perifernosti. U današnje vrijeme, međutim, u sklopu Europske Unije dolazi do njihove značajne društvene i ekonomske transformacije. To se posebno odnosi na schengenski prostor gdje granice više ne razdvajaju, nego spajaju susjedne države. Hrvatska je nova članica Europske Unije i kao takva još nije integrirana u schengenski prostor gdje je putovanje moguće bez granične kontrole. Stoga još uvijek nije došlo do transformacije hrvatskoga pograničnoga područja prema susjednim državama koje su članice EU, a to svojega odjeka ima u prošlim i aktualnim demografskim trendovima i procesima. Hrvatska granica s Mađarskom je najranije definirana hrvatska kopnena granica koja je uspostavljena još u srednjemu vijeku i vezana je u svojem najdužem dijelu uz tok rijeke Drave. Sve ostale kopnene granice Republike Hrvatske definirane su kasnije, s time da su tek nakon osamostaljenja Hrvatske postale državne (međunarodne) granice. Za vrijeme bivše Jugoslavije jedino je hrvatska kopnena granica s Mađarskom bila međunarodna. Ta je činjenica uvjetovala manju prekograničnu suradnju i povezanost nego što je to bio slučaj s ostalim granicama koje do prije tridesetak godina nisu bile međunarodne. Demografskom je analizom utvrđen depopulacijski i emigracijski karakter demografskih dinamičkih promjena u referentnom vremenskom razdoblju od popisa stanovništva 1981. do 2018. godine. Riječ je o kontinuiranim i prostorno izrazito homogenim negativnim demografskim trendovima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca) koji značajno destabiliziraju koncept demografske održivosti kao uvjeta sveukupne društvene i ekonomske stabilizacije i revitalizacije pograničnoga područja što, dakako, ima i svoju sigurnosnu dimenziju.