DINAMI?KI INDIKATORI DEMOGRAFSKE ODRIVOSTI HRVATSKOGA POGRANI?JA S MA?ARSKOM (1981. 2018.)

Pograni?no podru?je Hrvatske s Ma?arskom u irem smislu obuhva?a dijelove ?etiri upanije: Me?imurske, Koprivni?ko-krieva?ke, Viroviti?ko-podravske i Osje?ko-baranjske. Konkretnije, u ovom se radu pograni?no podru?je odnosi na gradove i op?ine unutar naprijed navedenih upanija koje svojim teritorijem izlaze na dravnu granicu. Rije? je o 26 jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i 23 op?ine sa ukupno 144 naselja. U tradicionalnom se smislu za europska pograni?na podru?ja naj?e?e veu pojmovi poput prometne izoliranosti i perifernosti. U dananje vrijeme, me?utim, u sklopu Europske Unije dolazi do njihove zna?ajne drutvene i ekonomske transformacije. To se posebno odnosi na schengenski prostor gdje granice vie ne razdvajaju, nego spajaju susjedne drave. Hrvatska je nova ?lanica Europske Unije i kao takva jo nije integrirana u schengenski prostor gdje je putovanje mogu?e bez grani?ne kontrole. Stoga jo uvijek nije dolo do transformacije hrvatskoga pograni?noga podru?ja prema susjednim dravama koje su ?lanice EU, a to svojega odjeka ima u prolim i aktualnim demografskim trendovima i procesima. Hrvatska granica s Ma?arskom je najranije definirana hrvatska kopnena granica koja je uspostavljena jo u srednjemu vijeku i vezana je u svojem najduem dijelu uz tok rijeke Drave. Sve ostale kopnene granice Republike Hrvatske definirane su kasnije, s time da su tek nakon osamostaljenja Hrvatske postale dravne (me?unarodne) granice. Za vrijeme bive Jugoslavije jedino je hrvatska kopnena granica s Ma?arskom bila me?unarodna. Ta je ?injenica uvjetovala manju prekograni?nu suradnju i povezanost nego to je to bio slu?aj s ostalim granicama koje do prije tridesetak godina nisu bile me?unarodne. Demografskom je analizom utvr?en depopulacijski i emigracijski karakter demografskih dinami?kih promjena u referentnom vremenskom razdoblju od popisa stanovnitva 1981. do 2018. godine. Rije? je o kontinuiranim i prostorno izrazito homogenim negativnim demografskim trendovima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca) koji zna?ajno destabiliziraju koncept demografske odrivosti kao uvjeta sveukupne drutvene i ekonomske stabilizacije i revitalizacije pograni?noga podru?ja to, dakako, ima i svoju sigurnosnu dimenziju.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDraen ivi?
Preuzmite temuStranice 091-113.pdf

46 Prosinac 2024.
45 Srpanj 2024.
44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.