DINAMIČKI INDIKATORI DEMOGRAFSKE ODRŽIVOSTI HRVATSKOGA POGRANIČJA S MAĐARSKOM (1981. – 2018.)

Pogranično područje Hrvatske s Mađarskom u širem smislu obuhvaća dijelove četiri županije: Međimurske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske. Konkretnije, u ovom se radu pogranično područje odnosi na gradove i općine unutar naprijed navedenih županija koje svojim teritorijem izlaze na državnu granicu. Riječ je o 26 jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i 23 općine sa ukupno 144 naselja. U tradicionalnom se smislu za europska pogranična područja najčešće vežu pojmovi poput prometne izoliranosti i perifernosti. U današnje vrijeme, međutim, u sklopu Europske Unije dolazi do njihove značajne društvene i ekonomske transformacije. To se posebno odnosi na schengenski prostor gdje granice više ne razdvajaju, nego spajaju susjedne države. Hrvatska je nova članica Europske Unije i kao takva još nije integrirana u schengenski prostor gdje je putovanje moguće bez granične kontrole. Stoga još uvijek nije došlo do transformacije hrvatskoga pograničnoga područja prema susjednim državama koje su članice EU, a to svojega odjeka ima u prošlim i aktualnim demografskim trendovima i procesima. Hrvatska granica s Mađarskom je najranije definirana hrvatska kopnena granica koja je uspostavljena još u srednjemu vijeku i vezana je u svojem najdužem dijelu uz tok rijeke Drave. Sve ostale kopnene granice Republike Hrvatske definirane su kasnije, s time da su tek nakon osamostaljenja Hrvatske postale državne (međunarodne) granice. Za vrijeme bivše Jugoslavije jedino je hrvatska kopnena granica s Mađarskom bila međunarodna. Ta je činjenica uvjetovala manju prekograničnu suradnju i povezanost nego što je to bio slučaj s ostalim granicama koje do prije tridesetak godina nisu bile međunarodne. Demografskom je analizom utvrđen depopulacijski i emigracijski karakter demografskih dinamičkih promjena u referentnom vremenskom razdoblju od popisa stanovništva 1981. do 2018. godine. Riječ je o kontinuiranim i prostorno izrazito homogenim negativnim demografskim trendovima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca) koji značajno destabiliziraju koncept demografske održivosti kao uvjeta sveukupne društvene i ekonomske stabilizacije i revitalizacije pograničnoga područja što, dakako, ima i svoju sigurnosnu dimenziju.

Izvorni znanstveni radDražen Živić
Preuzmite temuStranice 091-113.pdf

38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.