• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U GRADU KOPRIVNICI I KOPRIVNI?KOM KOTARU 1890. GODINE
• KRAJ GRA?ANSKOG NOVINARSTVA U KOPRIVNICI: PODRAVSKE NOVINE 1945. � 1946.
• MODELI FINANCIRANJA KOPRIVNI?KOG TJEDNIKA DEMOKRAT (1919.-1920.)
• POLO�AJ LOKALNIH MEDIJA U SOCIJALISTI?KOJ HRVATSKOJ KAO KONTEKST RAZVOJA GLASA PODRAVINE
• DINAMI?KI INDIKATORI DEMOGRAFSKE ODR�IVOSTI HRVATSKOGA POGRANI?JA S MA?ARSKOM (1981. � 2018.)
• ANALYSIS OF THE CULTURAL OFFERINGS OF THE LUDBREG � PODRAVINA REGION - EMPIRICAL RESEARCH
• AUTOSTEREOTYPIZATION OF ROMA IN CROATIA AS AN INDICATOR OF THE DEVELOPMENT OF MINORITY IDENTITY
• SREBRNA EKONOMIJA IN AKTIVNO STARANJE PREBIVALSTVA V RURALNEM OBMO?JU PODRAVSKE REGIJE
• CLIMATE AND HYDROLOGICAL CHANGES IN SLOVENIA�S PODRAVJE REGION BETWEEN 1961 AND 2018
• OSNIVANJE I PRVE (RATNE) GODINE TVORNICE ULJA U ?EPINU (1942. � 1945.)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

DINAMI?KI INDIKATORI DEMOGRAFSKE ODR�IVOSTI HRVATSKOGA POGRANI?JA S MA?ARSKOM (1981. � 2018.)

Pograni?no podru?je Hrvatske s Ma?arskom u �irem smislu obuhva?a dijelove ?etiri �upanije: Me?imurske, Koprivni?ko-kri�eva?ke, Viroviti?ko-podravske i Osje?ko-baranjske. Konkretnije, u ovom se radu pograni?no podru?je odnosi na gradove i op?ine unutar naprijed navedenih �upanija koje svojim teritorijem izlaze na dr�avnu granicu. Rije? je o 26 jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i 23 op?ine sa ukupno 144 naselja. U tradicionalnom se smislu za europska pograni?na podru?ja naj?e�?e ve�u pojmovi poput prometne izoliranosti i perifernosti. U dana�nje vrijeme, me?utim, u sklopu Europske Unije dolazi do njihove zna?ajne dru�tvene i ekonomske transformacije. To se posebno odnosi na schengenski prostor gdje granice vi�e ne razdvajaju, nego spajaju susjedne dr�ave. Hrvatska je nova ?lanica Europske Unije i kao takva jo� nije integrirana u schengenski prostor gdje je putovanje mogu?e bez grani?ne kontrole. Stoga jo� uvijek nije do�lo do transformacije hrvatskoga pograni?noga podru?ja prema susjednim dr�avama koje su ?lanice EU, a to svojega odjeka ima u pro�lim i aktualnim demografskim trendovima i procesima. Hrvatska granica s Ma?arskom je najranije definirana hrvatska kopnena granica koja je uspostavljena jo� u srednjemu vijeku i vezana je u svojem najdu�em dijelu uz tok rijeke Drave. Sve ostale kopnene granice Republike Hrvatske definirane su kasnije, s time da su tek nakon osamostaljenja Hrvatske postale dr�avne (me?unarodne) granice. Za vrijeme biv�e Jugoslavije jedino je hrvatska kopnena granica s Ma?arskom bila me?unarodna. Ta je ?injenica uvjetovala manju prekograni?nu suradnju i povezanost nego �to je to bio slu?aj s ostalim granicama koje do prije tridesetak godina nisu bile me?unarodne. Demografskom je analizom utvr?en depopulacijski i emigracijski karakter demografskih dinami?kih promjena u referentnom vremenskom razdoblju od popisa stanovni�tva 1981. do 2018. godine. Rije? je o kontinuiranim i prostorno izrazito homogenim negativnim demografskim trendovima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca) koji zna?ajno destabiliziraju koncept demografske odr�ivosti kao uvjeta sveukupne dru�tvene i ekonomske stabilizacije i revitalizacije pograni?noga podru?ja �to, dakako, ima i svoju sigurnosnu dimenziju.