Pograni?no podru?je Hrvatske s Ma?arskom u irem smislu obuhva?a dijelove ?etiri upanije: Me?imurske, Koprivni?ko-krieva?ke, Viroviti?ko-podravske i Osje?ko-baranjske. Konkretnije, u ovom se radu pograni?no podru?je odnosi na gradove i op?ine unutar naprijed navedenih upanija koje svojim teritorijem izlaze na dravnu granicu. Rije? je o 26 jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i 23 op?ine sa ukupno 144 naselja. U tradicionalnom se smislu za europska pograni?na podru?ja naj?e?e veu pojmovi poput prometne izoliranosti i perifernosti. U dananje vrijeme, me?utim, u sklopu Europske Unije dolazi do njihove zna?ajne drutvene i ekonomske transformacije. To se posebno odnosi na schengenski prostor gdje granice vie ne razdvajaju, nego spajaju susjedne drave. Hrvatska je nova ?lanica Europske Unije i kao takva jo nije integrirana u schengenski prostor gdje je putovanje mogu?e bez grani?ne kontrole. Stoga jo uvijek nije dolo do transformacije hrvatskoga pograni?noga podru?ja prema susjednim dravama koje su ?lanice EU, a to svojega odjeka ima u prolim i aktualnim demografskim trendovima i procesima. Hrvatska granica s Ma?arskom je najranije definirana hrvatska kopnena granica koja je uspostavljena jo u srednjemu vijeku i vezana je u svojem najduem dijelu uz tok rijeke Drave. Sve ostale kopnene granice Republike Hrvatske definirane su kasnije, s time da su tek nakon osamostaljenja Hrvatske postale dravne (me?unarodne) granice. Za vrijeme bive Jugoslavije jedino je hrvatska kopnena granica s Ma?arskom bila me?unarodna. Ta je ?injenica uvjetovala manju prekograni?nu suradnju i povezanost nego to je to bio slu?aj s ostalim granicama koje do prije tridesetak godina nisu bile me?unarodne. Demografskom je analizom utvr?en depopulacijski i emigracijski karakter demografskih dinami?kih promjena u referentnom vremenskom razdoblju od popisa stanovnitva 1981. do 2018. godine. Rije? je o kontinuiranim i prostorno izrazito homogenim negativnim demografskim trendovima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca) koji zna?ajno destabiliziraju koncept demografske odrivosti kao uvjeta sveukupne drutvene i ekonomske stabilizacije i revitalizacije pograni?noga podru?ja to, dakako, ima i svoju sigurnosnu dimenziju.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDraen ivi?