• RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE – ANALIZA PODATAKA SLUŽBENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ĐURĐEVAČKOM KOTARU 1890.
• LANDSCAPE TRANSFORMATIONS ON MOHÁCS ISLAND FOLLOWING RIVER REGULATIONS
• SPATIAL PERSPECTIVE OF STEREOTYPING TOWARDS ROMA
• ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE
• UTJECAJ DIONIKA TRŽIŠTA NA IZVOZNA PODUZEĆA SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU S ASPEKTA PRIHVAĆANJA I KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA
• ZUR HERKUNFT DER BÜRGER IN DEN STÄDTEN DES SLOWENISCHEN DRAU-GEBIETES IM 18. JAHRHUNDERT
• KLJUČEVI ŽIVOTA IVE KLUČKE. PROTUSLOVLJA SUDBINE UČITELJA I RATNIKA
• STJEPAN BLAŽETIN – KNJIŽEVNIK IZMEĐU DVIJU DOMOVINA I KNJIŽEVNOST HRVATA U MAĐARSKOJ
• ULOGA TERITORIJALNOG UPRAVLJANJA U PREKOGRANIČNOJ SURADNJI, NA PRIMJERU IPA PROGRAMA MAĐARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.
• BUČAROVO VIĐENJE PROTESTANTIZMA I KATOLIČKE OBNOVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
• STILSKO RESTAURIRANJE DVORA TRAKOŠĆAN SREDINOM 19. STOLJEĆA
• ŠTAJERSKI GRADOVI NA RIJECI DRAVI: PTUJ, MARIBOR I ORMOŽ NA GEOGRAFSKIM KARTAMA 16. STOLJEĆA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UZ 70. GODIŠNJICU ŽIVOTA - MARIJAN ŠPOLJAR – KOPRIVNIČKI PISAC, KRITIČAR I »KULTURTREGER«
• IN MEMORIAM IVAN FUČEK, DI

RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE – ANALIZA PODATAKA SLUŽBENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA

Posljednjih je godina demografska problematika suvremene Hrvatske poprimila trendove negativnije no ikad. Prirodni pad stanovništva i ubrzano iseljavanje u potonjih nekoliko godina odrednice su sve značajnijeg pada ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Obujam migracijske bilance, kao i za ukupni razvoj zemlje izrazito relevantna obilježja iseljeničkog kontingenta, nameću nužnost analize vanjske migracije hrvatskog stanovništva. Metodološke pak prepreke, koje otežavaju prikupljanje podataka o prostornom kretanju stanovništva Hrvatske, upućuju na službene statistike zemalja primateljica koje ukazuju kako su razmjeri egzodusa, u odnosu na podatke Državnog zavoda za statistiku, znatno veći. Cilj je ovog rada, stoga, komparativnom analizom podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske i dostupnih statistika europskih zemalja u koje naše stanovništvo posljednjih godina najviše iseljava, poput Njemačke, Austrije, Irske i Švedske, utvrditi stvarne razmjere i obilježja recentnog iseljeničkog vala.