U historiografiji Hrvatske najslabije su u drugoj polovici 19. stoljeća istražene promjene na području gospodarstva i to posebno onog vezanog uz obrtnike i trgovce koji su smijenivši cehove imali ključnu ulogu u razvoju privrede u okvirima modernizacije. Naime ukinućem cehova iz vanpoljoprivredno gospodarstvo palo je u krizu i trebalo je proći dosta vremena dok se rad obrtnika i trgovaca prilagodio potrebama stanovništva koje je nakon ukinuća Varaždinskog generalata potpalo pod Bansku, tj. građansku Hrvatsku prolazeći porođajne muke početnika. Nekoliko godina nakon restrukturiranja gospodarstva a u okvirima Hrvatsko-Ugarske Nagodbe vladao je na tom području kaos. Popis obrtnika i trgovaca izvršen 1890. pod naslovom Adresar obrtnog i poslovnog svijeta u Hrvatskoj po nalogu bana Khuena Héderváryja objavljen je da dokaže da na području zagrebačke Trgovačkoobrtničke komore ima dovoljno obrtnika i trgovaca te da ne treba jače razvijati industriju ovih krajeva u koju se je dopremala industrijska roba iz Mađarske i Austrije. Adresar je tiskan u vrlo malom broju primjeraka. Kao prvi i jedini popis s imenima privrednika taj nam je Adresar važan i do sada nije korišten u historiografiji. U ovom radu iskazujemo podatke za koprivnički kotar koji je osim grada Koprivnice obuhvatio i šest upravnih općina i na kojem je području je živjelo i radilo 656 obrtnika i 142 trgovaca. Ovaj rad je dio trilogije o obrtnicima i trgovcima Središnje Podravine 1890. godine.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper