• NOVI ARHEOLOŠKI LOKALITETI S METALURŠKOM DJELATNOŠĆU NA PROSTORU PODRAVINE
• VLAŠKI STATUTI I NJIHOVA USPOREDBA S POVLASTICAMA MAĐARSKIH HAJDUKA
• POVIJEST ŠUMARSTVA PODRAVINE I PRIGORJA – ŠUMARIJA GOLA I LOVIŠTE REPAŠ U PREKODRAVLJU (U POVODU 145. GODIŠNJICE)
• ISELJAVANJE IZ HRVATSKE – RAZVOJNO I/ILI SIGURNOSNO PITANJE?
• ROMI U PITOMAČI: IZMEĐU ETNOMIMIKRIJE I OČUVANJA ROMSKOG IDENTITETA
• WEISS-MERHAUT-VOŠICKI ILI POGLED U KOPRIVNIČKO IZDAVAŠTVO U PRVIM DESETLJEĆIMA 20. STOLJEĆA
• RUDNICI UGLJENA NA PODRUČJU MEĐIMURJA I KOPRIVNIČKE PODRAVINE NAKON 1945. GODINE
• O KRANJCIMA U HRVATSKO-SLAVONSKOJ VOJNOJ KRAJINI OD KRAJA 16. DO POČETKA 18. STOLJEĆA. PRILOG POZNAVANJU SLOVENSKO-HRVATSKIH VEZA U RANOME NOVOM VIJEKU
• ANALIZA I POSTOJEĆE STANJE IZVORA GEOTERMALNIH VODA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
• VRIJEDNOSTI I ANALIZA TURIZMA TRIJU ZNAČAJNIH KUPALIŠNIH GRADOVA NA OBALI JEZERA BALATON U DESETLJEĆU I POL 21. STOLJEĆA
• GASTRONOMSKA PONUDA PODRAVINE U FUNKCIJI RURALNOG TURIZMA
• UTJECAJ POJEDINIH ČIMBENIKA INSTRUMENTA MARKETINGA NA USPJEŠNOST SUBJEKTA LOKALNOG TRŽIŠTA HRANE U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

ROMI U PITOMAČI: IZMEĐU ETNOMIMIKRIJE I OČUVANJA ROMSKOG IDENTITETA

U ovom radu se analiziraju intervjui, provedeni u Pitomači sa pripadnicima romske etničke zajednice. Specifičnost Roma u Pitomači svakako je njihovo značajno smanjenje u proteklih nekoliko desetljeća. I dok u ostalim destinacijama u Hrvatskoj naseljenima romskom populacijom dolazi do porasta pripadnika ove etničke zajednice, posebno u posljednjem popisu stanovništva 2011., to u Pitomači nije slučaj. Razlog ovom povećanju Roma u Hrvatskoj treba tražiti u iznadprosječnom natalitetu i slobodnijem etničkom izjašnjavanju s vremenskim odmakom od ratnih sukoba. Zašto je situacija u Pitomači drugačija, koliko je u dužem razdoblju prisutna etnomimikrija te kako se u ovom naselju Virovitičko-podravske županije čuva romski identitet, putem intervjua smo htjeli saznati od samih pripadnika romske populacije. U tu svrhu intervjuirali smo pet (5) pripadnika romske etničke manjine a intervjui su trajali oko četrdeset minuta. Romi u Pitomači su pripadnici dvije skupine, Kolompari i Šijaki, a među njima je prisutan određeni animozitet, koji se manifestira u socijalnoj konstrukciji unutarromskih stereotipa i predrasuda. Romi u Pitomači imaju za ovu etničku zajednicu iznadprosječni standard, što između ostalih razloga pridonosi bijegu dijela ove populacije od romskog identiteta. Iako su smješteni u vlastitim kućama, zadržali su nomadski način života, što je u korelaciji sa njihovim zanimanjima (trgovina, skupljanje sekundarnih sirovina). Neki od pripadnika ove populacije ulaze u javni život u gradu i u županiji, sa svim poteškoćama koje inače prate nacionalnomanjinsku a posebno romsku populaciju. Intervjuirani ističu probleme koji proizlaze iz stereotipa i predrasuda o njima, koji rezultiraju stigmatizacijom pa i diskriminacijom pripadnika ove etničke zajednice. Integracija Roma u hrvatsko društvo, posebno posredstvom ulaska u sferu obrazovanja i rada, nameće se kao dugotrajnija i dosta zahtjevna akcija za sve aktere, od hrvatske države i društva na svim razinama do samih Roma, a u Pitomači je ovaj proces odmakao nešto dalje u odnosu na druge romske destinacije u Hrvatskoj.