• NOVI ARHEOLO�KI LOKALITETI S METALUR�KOM DJELATNO�?U NA PROSTORU PODRAVINE
• VLA�KI STATUTI I NJIHOVA USPOREDBA S POVLASTICAMA MA?ARSKIH HAJDUKA
• POVIJEST �UMARSTVA PODRAVINE I PRIGORJA � �UMARIJA GOLA I LOVI�TE REPA� U PREKODRAVLJU (U POVODU 145. GODI�NJICE)
• ISELJAVANJE IZ HRVATSKE � RAZVOJNO I/ILI SIGURNOSNO PITANJE?
• ROMI U PITOMA?I: IZME?U ETNOMIMIKRIJE I O?UVANJA ROMSKOG IDENTITETA
• WEISS-MERHAUT-VO�ICKI ILI POGLED U KOPRIVNI?KO IZDAVA�TVO U PRVIM DESETLJE?IMA 20. STOLJE?A
• RUDNICI UGLJENA NA PODRU?JU ME?IMURJA I KOPRIVNI?KE PODRAVINE NAKON 1945. GODINE
• O KRANJCIMA U HRVATSKO-SLAVONSKOJ VOJNOJ KRAJINI OD KRAJA 16. DO PO?ETKA 18. STOLJE?A. PRILOG POZNAVANJU SLOVENSKO-HRVATSKIH VEZA U RANOME NOVOM VIJEKU
• ANALIZA I POSTOJE?E STANJE IZVORA GEOTERMALNIH VODA NA PODRU?JU VARA�DINSKE �UPANIJE
• VRIJEDNOSTI I ANALIZA TURIZMA TRIJU ZNA?AJNIH KUPALI�NIH GRADOVA NA OBALI JEZERA BALATON U DESETLJE?U I POL 21. STOLJE?A
• GASTRONOMSKA PONUDA PODRAVINE U FUNKCIJI RURALNOG TURIZMA
• UTJECAJ POJEDINIH ?IMBENIKA INSTRUMENTA MARKETINGA NA USPJE�NOST SUBJEKTA LOKALNOG TR�I�TA HRANE U KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KOJ �UPANIJI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

VLA�KI STATUTI I NJIHOVA USPOREDBA S POVLASTICAMA MA?ARSKIH HAJDUKA

Ustrojavanjem Vojne krajine (Vojna granica, njema?ki Milit�rgrenze) u Hrvatskoj i Ugarskoj u slu�bu Habsburgovaca su kao grani?ari stupili mnogi biv�i kmetovi, sto?ari nomadi i izbjeglice iz podru?ja pod Osmanlijama. Me?u njima su se izdvajali Vlasi i hajduci koji su u 17. stolje?u dobili povlastice (Vla�ke statute i hajdu?ke privilegije) i postali privilegirani slojevi dru�tva. Vlasi doseljeni s Balkana donijeli su sa sobom svoje obi?ajno pravo, zadrugu kao staru slavensku dru�tveno-ekonomsku zajednicu, knezove i svoju samoupravu te sudstvo, odnosno vojvode kao vojne zapovjednike. Habsburgovci su im uz to dali porezne i ine povlastice, a zauzvrat su Vlasi kao grani?ari nadzirali va�nije putove, planinske tjesnace, osiguravali putnike i prijevoz tereta. Kasnije su austrijski vojni zapovjednici uvidjeli kako je neizbje�no sagraditi i tvr?ave u Vojnoj krajini. Prvi je sagra?en Karlovac 1581. godine. Kod njegova nastanjivanja je naseljenicima obe?ano nasljedno vlasni�tvo nad zemlji�tem i ku?ama, odr�avanje dva sajma godi�nje i jedan tr�i�ni dan tjedno. Be?ki dvor je na taj na?in ostvario nekoliko ciljeva: jeftinu vojsku za obranu granica, grupiranje grani?ara unutar jednoga ?vrsto zatvorenoga prostora, prikupljanje svih nov?anih sredstava na jednomu mjestu i ustrojavanje sredi�njih institucija i centraliziranoga vojnopoliti?koga poretka. Grani?ari su bili vezani uz ovaj poredak putem prava na zemlji�te i osobnu slobodu te darovanu im samoupravu. Zato su kralju bili beskrajno odani te ih je mogao koristiti ne samo u borbama protiv Turaka, nego i u unutarnjim sukobima, kod ustanaka seljaka ili plemi?a. Ugarski hajduci su bili sli?noga socijalnoga podrijetla kao i hrvatski grani?ari, a uklju?ivanjem u regularnu vojsku (u 16. stolje?u) legaliziran je njihov poseban dru�tveni status. Od tada se naziv hajduk uglavnom odnosio na ma?arsko pje�a�tvo nastalo iz redova seljaka. Za razliku od Vlaha koji su povlastice dobijali od Habsburgovaca, hajduci su ih primali od feudalnih gospodara (knez Bo?kai im je darovao naselja i kolektivno plemstvo unutar njih), ali i od Osmanlija (1608. godine su im nadvojvoda Matija i budimski pa�a zajedni?kom izjavom potvrdili povlastice koje su dobili od kneza Bocskaija) te od Habsburgovaca (nare?ene privilegije im je potvrdio car i kralj Ferdinand III.). U ovom radu analiziramo Vla�ke statute i povlastice hajduka, kao i poku�aje hrvatskoga i ugarskoga plemstva da grani?are pot?ine pod svoju vlast.