VLAŠKI STATUTI I NJIHOVA USPOREDBA S POVLASTICAMA MAĐARSKIH HAJDUKA

Ustrojavanjem Vojne krajine (Vojna granica, njemački Militärgrenze) u Hrvatskoj i Ugarskoj u službu Habsburgovaca su kao graničari stupili mnogi bivši kmetovi, stočari nomadi i izbjeglice iz područja pod Osmanlijama. Među njima su se izdvajali Vlasi i hajduci koji su u 17. stoljeću dobili povlastice (Vlaške statute i hajdučke privilegije) i postali privilegirani slojevi društva. Vlasi doseljeni s Balkana donijeli su sa sobom svoje običajno pravo, zadrugu kao staru slavensku društveno-ekonomsku zajednicu, knezove i svoju samoupravu te sudstvo, odnosno vojvode kao vojne zapovjednike. Habsburgovci su im uz to dali porezne i ine povlastice, a zauzvrat su Vlasi kao graničari nadzirali važnije putove, planinske tjesnace, osiguravali putnike i prijevoz tereta. Kasnije su austrijski vojni zapovjednici uvidjeli kako je neizbježno sagraditi i tvrđave u Vojnoj krajini. Prvi je sagrađen Karlovac 1581. godine. Kod njegova nastanjivanja je naseljenicima obećano nasljedno vlasništvo nad zemljištem i kućama, održavanje dva sajma godišnje i jedan tržišni dan tjedno. Bečki dvor je na taj način ostvario nekoliko ciljeva: jeftinu vojsku za obranu granica, grupiranje graničara unutar jednoga čvrsto zatvorenoga prostora, prikupljanje svih novčanih sredstava na jednomu mjestu i ustrojavanje središnjih institucija i centraliziranoga vojnopolitičkoga poretka. Graničari su bili vezani uz ovaj poredak putem prava na zemljište i osobnu slobodu te darovanu im samoupravu. Zato su kralju bili beskrajno odani te ih je mogao koristiti ne samo u borbama protiv Turaka, nego i u unutarnjim sukobima, kod ustanaka seljaka ili plemića. Ugarski hajduci su bili sličnoga socijalnoga podrijetla kao i hrvatski graničari, a uključivanjem u regularnu vojsku (u 16. stoljeću) legaliziran je njihov poseban društveni status. Od tada se naziv hajduk uglavnom odnosio na mađarsko pješaštvo nastalo iz redova seljaka. Za razliku od Vlaha koji su povlastice dobijali od Habsburgovaca, hajduci su ih primali od feudalnih gospodara (knez Bočkai im je darovao naselja i kolektivno plemstvo unutar njih), ali i od Osmanlija (1608. godine su im nadvojvoda Matija i budimski paša zajedničkom izjavom potvrdili povlastice koje su dobili od kneza Bocskaija) te od Habsburgovaca (narečene privilegije im je potvrdio car i kralj Ferdinand III.). U ovom radu analiziramo Vlaške statute i povlastice hajduka, kao i pokušaje hrvatskoga i ugarskoga plemstva da graničare potčine pod svoju vlast.

Izvorni znanstveni radLadislav HEKA
Preuzmite temuStranice 026-045.pdf

35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.