• NEOLITIČKO NASELJE GOLUBOVAC/SADICE - PRILOG POZNAVANJU NASEOBINSKIH OBRAZACA DONJE PODRAVINE
• EKSPERIMENTALNA IZRADA PEĆI ZA TALJENJE ŽELJEZNE RUDE - PROCESI, PROBLEMI, RJEŠENJA
• LEDENO DOBA: PODRAVSKI FOSILI IZ DALEKE PROŠLOSTI
• NEPOZNATI TLOCRT ČAKOVEČKE UTVRDE IZ 1680. GODINE. ZA KRONOLOGIJU GRAĐEVINARSTVA NIKOLE VII. ZRINSKOG
• TRGOVIŠTE VALPOVO KONCEM 17. I POČETKOM 18. STOLJEĆA
• MARA MATOČEC I ŽENE
• ODNOS MARE MATOČEC I TOME JALŽABETIĆA
• STRATEGIC MANAGEMENT OF TOURISM AND CULTURAL RESOURCES IN THE DEVELOPMENT OF LOCAL ENTREPRENEURSHIP WITH GOOD PRACTICE EXAMPLES IN KOPRIVNICA-KRIŽEVCI COUNTY
• THE ROLE OF THE TOUR GUIDE PROFESSION IN THE DRAVA AND SAVA REGIONS: COMMUNICATING ATTRACTIONS IN INCREASINGLY AESTHETICIZED TOURISM CONSUMPTION
• REGIONALNE RAZLIKE U ULAGANJU U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ I PRODUKTIVNOSTI U HRVATSKIM PODUZEĆIMA
• UTJECAJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA PODRAVKE D.D. NA POTROŠAČE KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
• GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
• MEHANIČKI OTPOR TLA U ŠUMSKOM I LIVADNOM EKOSUSTAVU
• VARAŽDINSKE VIJESTI OD 1945. DO 1990. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

ODNOS MARE MATOČEC I TOME JALŽABETIĆA

Mara Matočec i Tomo Jalžabetić, prvi hrvatski seljaci političari, bili su susjedi, oboje rodom iz Đurđevca. Premda je između njih postajao generacijski jaz, veže ih podosta sličnosti. Kraće su vrijeme istovremeno djelovali u Radićevoj seljačkoj stranci. Oboje su bili inteligentni i načitani, te dobri govornici. Imali su dar za pisanje. Jalžabetić za političke i gospodarske članke, a Mara Matočec za poeziju i prozu. Također su zapisivali narodne poslovice i običaje. Za razliku od Mare Matočec, Jalžabetić je do osnivanja HPSS-a 1904. godine već bio formiran kao političar na lokalnoj razini. Braći Radić pristupio je zahvaljujući suradnji s Antunom Radićem i JAZU-om na prikupljanju narodnih običaja krajem 1890-ih. Nakon toga bio je osnivač stranke, njezin potpredsjednik, te član vodstava svih stranačkih gospodarskih organizacija do razlaza sa Stjepanom Radićem. S druge strane, Mara je Matočec stupila u kontakt sa Stjepanom Radićem nakon što se javila na književni natječaj objavljen u glasilu Dom 1918. godine. Odmah je postala članicom glavnog odbora stranke, a svoje je političko djelovanje pod okriljem stranke usmjerila prema prosvjetno-kulturnom radu, borbi za ravnopravnost žena, obitelji i protiv nepismenosti u hrvatskim selima. Prema dosadašnjim šturim saznanjima u njihovu odnosu vladala je netrpeljivost, to jest, bio je daleko od idealnog, ali tome nije tako, na što upućuju detalji iz pojedinih objavljenih historiografskih radova i njezinih proznih uradaka.