• ARENDA � NASELJE KASNOG BRON?ANOG DOBA I PROBLEMATIKA NASEOBINSKIH OBRAZACA U DRAVSKOJ NIZINI
• THE GEOLOGICAL HISTORY OF THE RIVER DRAVA IN CARINTHIA (AUSTRIA) � KNOWN FACTS AND PROJECT DESCRIPTION
• THE ECONOMIC ROLE OF THE DRAVA RIVER IN SLOVENIA: FROM NAVIGATION TO HYDROPOWER
• DETERMINING ACCESSIBILITY OF POST NETWORK ELEMENTS WITH APPLICATION OF GRAVITY METHOD
• PRIJEDLOG I SIMULACIJSKA ANALIZA MJERA ZA UNAPRE?ENJE �ELJEZNI?KOG PUTNI?KOG PROMETA NA RELACIJI KOPRIVNICA � VIROVITICA
• A FORGOTTEN SIEGE: MIKL�S ZR�NYI�S 1557 ATTACK ON ?AZMA
• THE STATUE OF SAINT JOHN OF NEPOMUK FROM THE SLIVNICA MANSION PARK � OVERLOOKED WORK OF JOSEPH STRAUB
• DEMOGRAFSKI POKAZATELJI U MATI?NIM KNJIGAMA UMRLIH ZA NASELJA UZ KOPA?KI RIT U 18. I PRVOJ POLOVICI 19. STOLJE?A
• ZARAZNE BOLESTI I SMRTNOST DJECE U �UPI ?UR?EVAC OD 1912. DO 1918. GODINE NA TEMELJU MATI?NIH KNJIGA UMRLIH
• POGINULI I UMRLI VOJNICI U VELIKOME RATU S PODRU?JA RKT. �UPE U KLO�TRU PODRAVSKOME
• MA?ARI U KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KOJ �UPANIJI: SVAKODNEVICA, SJE?ANJE/PAM?ENJE I NACIONALNI IDENTITET
• DVIJE DONJODUBRAVSKE RUKOPISNE PJESMARICE IZ PERA MATIJE FELETARA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

DVIJE DONJODUBRAVSKE RUKOPISNE PJESMARICE IZ PERA MATIJE FELETARA

Donjome?imuurske su pjesmarice s kraja 19. stolje?a izravan odraz dru�tveno-politi?kih prilika u tom kraju. Me?imurje je 1720. stvarno i pravno pripojeno �upaniji Zala, dakle Ma?arskoj. Tako ostaje punih dvjesto godina (do Trianonske konferencije 1920.), s kra?om neuspjelom Jela?i?evom epizodom (1848. � 1861.) pripojenja toga kraja Hrvatskoj. Za cara Josipa II. (� 1790.) nema neposrednih posljedica tog ?ina, ali zato one postaju to stvarnije nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. Proces totalne ma?arizacije Me?imurja postaje posebno agresivan na prijelazu iz 19. u 20. stolje?e. Sav je ?inovni?ki i u?iteljski kadar ma?arski (s iznimkom onih Hrvata koji besprijekorno govore ma?arski). Slu�beni je jezik ma?arski, a i nastava se u �kolama izvodi na ma?arskom jeziku. Hrvatskih knjiga nema, a malo Me?imuraca poznaje tako dobro ma?arski jezik da bi moglo s razumijevanjem ?itati ma?arske knjige. Ipak nekoliko bitnih okolnosti ide naruku Me?imurcima. Prvo, Me?imurje je ostalo pod Zagreba?kom biskupijom, pa sve?enici smiju propovijedati na hrvatskom jeziku. Drugo, jo� uvijek je iznimno �iva usmena pjesma, i svjetovna i duhovna. Tre?e, u �koli se posebna pa�nja posve?ivala lijepom pisanju, �to je i danas vidljivo iz starijih pisama, ugovora, namira i obiteljskih bilje�aka. U takvim je prilikama, posebno u isto?nom Me?imurju, zaredalo sastavljanje rukopisnih pjesmarica, ali prete�no duhovnog zna?aja. Vi�e takvih pjesmarica ?ine deblje bilje�nice stru?no uvezane u ko�u, s utisnutim imenima sastavlja?a na koricama (to su u Donjem Vidovcu: Vegi Valent, Vegi �tefan i Luk�a Mihalj). Posebno se lijepim rukopisom, ujedna?enim Gajevim pravopisom i cjelovito�?u poetskih zapisa isti?u dvije donjodubravske rukopisne zbirke potekle iz pera Matije Feletara. Prva je opse�nija i sadr�ava sedamdeset osam pjesama koje se mogu podijeliti u ?etiri tematske grupe: pjesme Marijine, pjesme romarske, pjesme korizmene i pjesme sveta?ke (hagiografske). Najbrojnija je prva, a svakako najpopularnija druga skupina � romarske pjesme. Jedino se kod te skupine i danas, osim tekstova, pamte i napjevi. Korizmene su pjesme usredoto?ene na Veliki tjedan, Isusovu muku, njegovu smrt na kri�u i na patnje Djevice Marije nad stra�nom sudbinom jedinog sina. Od sveta?kih su pjesama posebno dojmljive Pesma od sv. Ivana Nepomuka i iznimno duga Pesma od pastira koja bi, svakako, zaslu�ila posebnu knji�evno-povijesnu interpretaciju. Druga je pjesmarica po opsegu ne�to manja i sadr�ava �esnaest pjesama. Tu dominiraju pjesme-molitve, ali ima i tekstova koji upu?uju na iznimnu starost. Radi se, u prvom redu, o Pesmi od 10 zapovedi Bo�ji i Pesmi od sv. �tefana kralja. Mnoge pjesme svojom du�inom potvr?uju ?injenicu da je sastavlja? morao imati na raspolaganju i pisane predlo�ke (rukopisne i tiskane), jer se tako dugi tekstovi nisu mogli sa?uvati samo usmenim preno�enjem. O?igledno je, dakle, da su Me?imurci, premda to na prvi pogled nije vidljivo, stolje?ima odr�avali ?vrste kulturne veze sa �irim kajkavskim govornim prostorom. Jezik je u svim spomenutim rukopisima i u najte�im razdobljima pokazivao svoju jedrinu i izra�ajnost. Bila je to nepremostiva prepreka ne samo totalnoj nego i djelomi?noj ma?arizaciji Me?imurja. Ostaje, me?utim, �alosna ?injenica da se to iznimno jezi?no i poetsko blago danas ?uva samo u rukopisima. Pojava je brojnih me?imurskih rukopisnih pjesmarica nastalih u zadnjem desetlje?u 19. stolje?a ?vrsto odre?ena povijesno-dru�tvenim okolnostima specifi?nim za taj zemljopisni prostor.