DVIJE DONJODUBRAVSKE RUKOPISNE PJESMARICE IZ PERA MATIJE FELETARA

Donjomeđimuurske su pjesmarice s kraja 19. stoljeća izravan odraz društveno-političkih prilika u tom kraju. Međimurje je 1720. stvarno i pravno pripojeno županiji Zala, dakle Mađarskoj. Tako ostaje punih dvjesto godina (do Trianonske konferencije 1920.), s kraćom neuspjelom Jelačićevom epizodom (1848. – 1861.) pripojenja toga kraja Hrvatskoj. Za cara Josipa II. († 1790.) nema neposrednih posljedica tog čina, ali zato one postaju to stvarnije nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. Proces totalne mađarizacije Međimurja postaje posebno agresivan na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Sav je činovnički i učiteljski kadar mađarski (s iznimkom onih Hrvata koji besprijekorno govore mađarski). Službeni je jezik mađarski, a i nastava se u školama izvodi na mađarskom jeziku. Hrvatskih knjiga nema, a malo Međimuraca poznaje tako dobro mađarski jezik da bi moglo s razumijevanjem čitati mađarske knjige. Ipak nekoliko bitnih okolnosti ide naruku Međimurcima. Prvo, Međimurje je ostalo pod Zagrebačkom biskupijom, pa svećenici smiju propovijedati na hrvatskom jeziku. Drugo, još uvijek je iznimno živa usmena pjesma, i svjetovna i duhovna. Treće, u školi se posebna pažnja posvećivala lijepom pisanju, što je i danas vidljivo iz starijih pisama, ugovora, namira i obiteljskih bilježaka. U takvim je prilikama, posebno u istočnom Međimurju, zaredalo sastavljanje rukopisnih pjesmarica, ali pretežno duhovnog značaja. Više takvih pjesmarica čine deblje bilježnice stručno uvezane u kožu, s utisnutim imenima sastavljača na koricama (to su u Donjem Vidovcu: Vegi Valent, Vegi Štefan i Lukša Mihalj). Posebno se lijepim rukopisom, ujednačenim Gajevim pravopisom i cjelovitošću poetskih zapisa ističu dvije donjodubravske rukopisne zbirke potekle iz pera Matije Feletara. Prva je opsežnija i sadržava sedamdeset osam pjesama koje se mogu podijeliti u četiri tematske grupe: pjesme Marijine, pjesme romarske, pjesme korizmene i pjesme svetačke (hagiografske). Najbrojnija je prva, a svakako najpopularnija druga skupina – romarske pjesme. Jedino se kod te skupine i danas, osim tekstova, pamte i napjevi. Korizmene su pjesme usredotočene na Veliki tjedan, Isusovu muku, njegovu smrt na križu i na patnje Djevice Marije nad strašnom sudbinom jedinog sina. Od svetačkih su pjesama posebno dojmljive Pesma od sv. Ivana Nepomuka i iznimno duga Pesma od pastira koja bi, svakako, zaslužila posebnu književno-povijesnu interpretaciju. Druga je pjesmarica po opsegu nešto manja i sadržava šesnaest pjesama. Tu dominiraju pjesme-molitve, ali ima i tekstova koji upućuju na iznimnu starost. Radi se, u prvom redu, o Pesmi od 10 zapovedi Božji i Pesmi od sv. Štefana kralja. Mnoge pjesme svojom dužinom potvrđuju činjenicu da je sastavljač morao imati na raspolaganju i pisane predloške (rukopisne i tiskane), jer se tako dugi tekstovi nisu mogli sačuvati samo usmenim prenošenjem. Očigledno je, dakle, da su Međimurci, premda to na prvi pogled nije vidljivo, stoljećima održavali čvrste kulturne veze sa širim kajkavskim govornim prostorom. Jezik je u svim spomenutim rukopisima i u najtežim razdobljima pokazivao svoju jedrinu i izražajnost. Bila je to nepremostiva prepreka ne samo totalnoj nego i djelomičnoj mađarizaciji Međimurja. Ostaje, međutim, žalosna činjenica da se to iznimno jezično i poetsko blago danas čuva samo u rukopisima. Pojava je brojnih međimurskih rukopisnih pjesmarica nastalih u zadnjem desetljeću 19. stoljeća čvrsto određena povijesno-društvenim okolnostima specifičnim za taj zemljopisni prostor.

Izvorni znanstveni radIvan Zvonar
Preuzmite temuStranice 186-222.pdf

35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.