• ARENDA – NASELJE KASNOG BRONČANOG DOBA I PROBLEMATIKA NASEOBINSKIH OBRAZACA U DRAVSKOJ NIZINI
• THE GEOLOGICAL HISTORY OF THE RIVER DRAVA IN CARINTHIA (AUSTRIA) – KNOWN FACTS AND PROJECT DESCRIPTION
• THE ECONOMIC ROLE OF THE DRAVA RIVER IN SLOVENIA: FROM NAVIGATION TO HYDROPOWER
• DETERMINING ACCESSIBILITY OF POST NETWORK ELEMENTS WITH APPLICATION OF GRAVITY METHOD
• PRIJEDLOG I SIMULACIJSKA ANALIZA MJERA ZA UNAPREĐENJE ŽELJEZNIČKOG PUTNIČKOG PROMETA NA RELACIJI KOPRIVNICA – VIROVITICA
• A FORGOTTEN SIEGE: MIKLÓS ZRÍNYI’S 1557 ATTACK ON ČAZMA
• THE STATUE OF SAINT JOHN OF NEPOMUK FROM THE SLIVNICA MANSION PARK – OVERLOOKED WORK OF JOSEPH STRAUB
• DEMOGRAFSKI POKAZATELJI U MATIČNIM KNJIGAMA UMRLIH ZA NASELJA UZ KOPAČKI RIT U 18. I PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
• ZARAZNE BOLESTI I SMRTNOST DJECE U ŽUPI ĐURĐEVAC OD 1912. DO 1918. GODINE NA TEMELJU MATIČNIH KNJIGA UMRLIH
• POGINULI I UMRLI VOJNICI U VELIKOME RATU S PODRUČJA RKT. ŽUPE U KLOŠTRU PODRAVSKOME
• MAĐARI U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI: SVAKODNEVICA, SJEĆANJE/PAMĆENJE I NACIONALNI IDENTITET
• DVIJE DONJODUBRAVSKE RUKOPISNE PJESMARICE IZ PERA MATIJE FELETARA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

MAĐARI U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI: SVAKODNEVICA, SJEĆANJE/PAMĆENJE I NACIONALNI IDENTITET

U ovom radu autori na temelju empirijskog istraživanja (polustrukturirani intervjui), obrađuju temu nacionalnog identiteta Mađara u Koprivničko-križevačkoj županiji u korelaciji sa sjećanjem i pamćenjem svakodnevice u dužem razdoblju. Kao i u slučaju Hrvatske, u Koprivničko-križevačkoj županiji, analizirajući tri zadnja popisa stanovništva koji su registrirali velike promjene u etničkoj strukturi uzrokovane ratnim sukobima, dolazi se do spoznaje da je povećan udio etničkih Hrvata u ukupnoj populaciji a smanjen broj i udio većine nacionalnih /etničkih manjina. Mađari u ovoj županiji nisu značajnije zastupljeni, a ionako mali broj pripadnika ove nacionalne zajednice je u konstatnom blagom padu u posljednja tri popisa stanovništva u Hrvatskoj. Tako je u tri posljednja popisa stanovništva broj Mađara u padu, od popisanih 120 u Popisu 1991., zatim 108 u Popisu 2001., da bi ih u posljednjem Popisu 2011., registrirano ukupno 88. Sve to ne čini statistički iole značajniju etničku populaciju u tim popisima. U okviru empirijskih istraživanja koje provodi Institut za migracije i narodnosti (Zagreb), u naseljima Koprivničko-križevačke županije naseljenim Mađarima su provedeni polustrukturirani intervjui sa pet ispitanika. Intervjuirani su pripadnici mađarske nacionalne manjine u slijedećim naseljima: Koprivnica, Legrad, Ždala. Prema spolu, intervjuirane su dvije žene i tri muškarca u dobi od četrdesetsedam do sedamdesettri godine. Svakodnevica Mađara u socijalizmu nije se znatnije razlikovala od svakodnevice drugih nacionalnih zajednica u ovom dijelu Hrvatske, uključujući većinske Hrvate. Slično je i s postignućima u tom razdoblju, što opet nije bilo specifično i izrazito različito prema nacionalnom markeru među ukupnim stanovništvom. Što se tiče komunikacije i socijalne interakcije, suživot između Hrvata i Mađara bio je internalizirana vrednota kod većine stanovnika, što intervjuirani potvrđuju u svojim odgovorima. Uglavnom dobri odnosi između Hrvata i Mađara kao i pripadnika drugih nacionalnih zajednica ili onih koji se nacionalno ne opredjeljuju, manifestirali su se u lokalnim zajednicama kao mreža primarnih socijalnih veza (susjedstvo, prijateljstvo, bračne i generacijske veze i sl.). Sjećanje i pamćenje pripadnika mađarske nacionalne manjine u županiji, u poveznici sa Mađarima u Hrvatskoj, čini važan konstituens njihovog nacionalnog identiteta i najvažniji činilac u sprečavanju asimilacije.