• ARENDA � NASELJE KASNOG BRON?ANOG DOBA I PROBLEMATIKA NASEOBINSKIH OBRAZACA U DRAVSKOJ NIZINI
• THE GEOLOGICAL HISTORY OF THE RIVER DRAVA IN CARINTHIA (AUSTRIA) � KNOWN FACTS AND PROJECT DESCRIPTION
• THE ECONOMIC ROLE OF THE DRAVA RIVER IN SLOVENIA: FROM NAVIGATION TO HYDROPOWER
• DETERMINING ACCESSIBILITY OF POST NETWORK ELEMENTS WITH APPLICATION OF GRAVITY METHOD
• PRIJEDLOG I SIMULACIJSKA ANALIZA MJERA ZA UNAPRE?ENJE �ELJEZNI?KOG PUTNI?KOG PROMETA NA RELACIJI KOPRIVNICA � VIROVITICA
• A FORGOTTEN SIEGE: MIKL�S ZR�NYI�S 1557 ATTACK ON ?AZMA
• THE STATUE OF SAINT JOHN OF NEPOMUK FROM THE SLIVNICA MANSION PARK � OVERLOOKED WORK OF JOSEPH STRAUB
• DEMOGRAFSKI POKAZATELJI U MATI?NIM KNJIGAMA UMRLIH ZA NASELJA UZ KOPA?KI RIT U 18. I PRVOJ POLOVICI 19. STOLJE?A
• ZARAZNE BOLESTI I SMRTNOST DJECE U �UPI ?UR?EVAC OD 1912. DO 1918. GODINE NA TEMELJU MATI?NIH KNJIGA UMRLIH
• POGINULI I UMRLI VOJNICI U VELIKOME RATU S PODRU?JA RKT. �UPE U KLO�TRU PODRAVSKOME
• MA?ARI U KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KOJ �UPANIJI: SVAKODNEVICA, SJE?ANJE/PAM?ENJE I NACIONALNI IDENTITET
• DVIJE DONJODUBRAVSKE RUKOPISNE PJESMARICE IZ PERA MATIJE FELETARA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

MA?ARI U KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KOJ �UPANIJI: SVAKODNEVICA, SJE?ANJE/PAM?ENJE I NACIONALNI IDENTITET

U ovom radu autori na temelju empirijskog istra�ivanja (polustrukturirani intervjui), obra?uju temu nacionalnog identiteta Ma?ara u Koprivni?ko-kri�eva?koj �upaniji u korelaciji sa sje?anjem i pam?enjem svakodnevice u du�em razdoblju. Kao i u slu?aju Hrvatske, u Koprivni?ko-kri�eva?koj �upaniji, analiziraju?i tri zadnja popisa stanovni�tva koji su registrirali velike promjene u etni?koj strukturi uzrokovane ratnim sukobima, dolazi se do spoznaje da je pove?an udio etni?kih Hrvata u ukupnoj populaciji a smanjen broj i udio ve?ine nacionalnih /etni?kih manjina. Ma?ari u ovoj �upaniji nisu zna?ajnije zastupljeni, a ionako mali broj pripadnika ove nacionalne zajednice je u konstatnom blagom padu u posljednja tri popisa stanovni�tva u Hrvatskoj. Tako je u tri posljednja popisa stanovni�tva broj Ma?ara u padu, od popisanih 120 u Popisu 1991., zatim 108 u Popisu 2001., da bi ih u posljednjem Popisu 2011., registrirano ukupno 88. Sve to ne ?ini statisti?ki iole zna?ajniju etni?ku populaciju u tim popisima. U okviru empirijskih istra�ivanja koje provodi Institut za migracije i narodnosti (Zagreb), u naseljima Koprivni?ko-kri�eva?ke �upanije naseljenim Ma?arima su provedeni polustrukturirani intervjui sa pet ispitanika. Intervjuirani su pripadnici ma?arske nacionalne manjine u slijede?im naseljima: Koprivnica, Legrad, �dala. Prema spolu, intervjuirane su dvije �ene i tri mu�karca u dobi od ?etrdesetsedam do sedamdesettri godine. Svakodnevica Ma?ara u socijalizmu nije se znatnije razlikovala od svakodnevice drugih nacionalnih zajednica u ovom dijelu Hrvatske, uklju?uju?i ve?inske Hrvate. Sli?no je i s postignu?ima u tom razdoblju, �to opet nije bilo specifi?no i izrazito razli?ito prema nacionalnom markeru me?u ukupnim stanovni�tvom. �to se ti?e komunikacije i socijalne interakcije, su�ivot izme?u Hrvata i Ma?ara bio je internalizirana vrednota kod ve?ine stanovnika, �to intervjuirani potvr?uju u svojim odgovorima. Uglavnom dobri odnosi izme?u Hrvata i Ma?ara kao i pripadnika drugih nacionalnih zajednica ili onih koji se nacionalno ne opredjeljuju, manifestirali su se u lokalnim zajednicama kao mre�a primarnih socijalnih veza (susjedstvo, prijateljstvo, bra?ne i generacijske veze i sl.). Sje?anje i pam?enje pripadnika ma?arske nacionalne manjine u �upaniji, u poveznici sa Ma?arima u Hrvatskoj, ?ini va�an konstituens njihovog nacionalnog identiteta i najva�niji ?inilac u spre?avanju asimilacije.