U ovom radu autori na temelju empirijskog istraivanja (polustrukturirani intervjui), obra?uju temu nacionalnog identiteta Ma?ara u Koprivni?ko-krieva?koj upaniji u korelaciji sa sje?anjem i pam?enjem svakodnevice u duem razdoblju. Kao i u slu?aju Hrvatske, u Koprivni?ko-krieva?koj upaniji, analiziraju?i tri zadnja popisa stanovnitva koji su registrirali velike promjene u etni?koj strukturi uzrokovane ratnim sukobima, dolazi se do spoznaje da je pove?an udio etni?kih Hrvata u ukupnoj populaciji a smanjen broj i udio ve?ine nacionalnih /etni?kih manjina. Ma?ari u ovoj upaniji nisu zna?ajnije zastupljeni, a ionako mali broj pripadnika ove nacionalne zajednice je u konstatnom blagom padu u posljednja tri popisa stanovnitva u Hrvatskoj. Tako je u tri posljednja popisa stanovnitva broj Ma?ara u padu, od popisanih 120 u Popisu 1991., zatim 108 u Popisu 2001., da bi ih u posljednjem Popisu 2011., registrirano ukupno 88. Sve to ne ?ini statisti?ki iole zna?ajniju etni?ku populaciju u tim popisima. U okviru empirijskih istraivanja koje provodi Institut za migracije i narodnosti (Zagreb), u naseljima Koprivni?ko-krieva?ke upanije naseljenim Ma?arima su provedeni polustrukturirani intervjui sa pet ispitanika. Intervjuirani su pripadnici ma?arske nacionalne manjine u slijede?im naseljima: Koprivnica, Legrad, dala. Prema spolu, intervjuirane su dvije ene i tri mukarca u dobi od ?etrdesetsedam do sedamdesettri godine. Svakodnevica Ma?ara u socijalizmu nije se znatnije razlikovala od svakodnevice drugih nacionalnih zajednica u ovom dijelu Hrvatske, uklju?uju?i ve?inske Hrvate. Sli?no je i s postignu?ima u tom razdoblju, to opet nije bilo specifi?no i izrazito razli?ito prema nacionalnom markeru me?u ukupnim stanovnitvom. to se ti?e komunikacije i socijalne interakcije, suivot izme?u Hrvata i Ma?ara bio je internalizirana vrednota kod ve?ine stanovnika, to intervjuirani potvr?uju u svojim odgovorima. Uglavnom dobri odnosi izme?u Hrvata i Ma?ara kao i pripadnika drugih nacionalnih zajednica ili onih koji se nacionalno ne opredjeljuju, manifestirali su se u lokalnim zajednicama kao mrea primarnih socijalnih veza (susjedstvo, prijateljstvo, bra?ne i generacijske veze i sl.). Sje?anje i pam?enje pripadnika ma?arske nacionalne manjine u upaniji, u poveznici sa Ma?arima u Hrvatskoj, ?ini vaan konstituens njihovog nacionalnog identiteta i najvaniji ?inilac u spre?avanju asimilacije.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperFilip kiljan