MAĐARI U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI: SVAKODNEVICA, SJEĆANJE/PAMĆENJE I NACIONALNI IDENTITET

U ovom radu autori na temelju empirijskog istraživanja (polustrukturirani intervjui), obrađuju temu nacionalnog identiteta Mađara u Koprivničko-križevačkoj županiji u korelaciji sa sjećanjem i pamćenjem svakodnevice u dužem razdoblju. Kao i u slučaju Hrvatske, u Koprivničko-križevačkoj županiji, analizirajući tri zadnja popisa stanovništva koji su registrirali velike promjene u etničkoj strukturi uzrokovane ratnim sukobima, dolazi se do spoznaje da je povećan udio etničkih Hrvata u ukupnoj populaciji a smanjen broj i udio većine nacionalnih /etničkih manjina. Mađari u ovoj županiji nisu značajnije zastupljeni, a ionako mali broj pripadnika ove nacionalne zajednice je u konstatnom blagom padu u posljednja tri popisa stanovništva u Hrvatskoj. Tako je u tri posljednja popisa stanovništva broj Mađara u padu, od popisanih 120 u Popisu 1991., zatim 108 u Popisu 2001., da bi ih u posljednjem Popisu 2011., registrirano ukupno 88. Sve to ne čini statistički iole značajniju etničku populaciju u tim popisima. U okviru empirijskih istraživanja koje provodi Institut za migracije i narodnosti (Zagreb), u naseljima Koprivničko-križevačke županije naseljenim Mađarima su provedeni polustrukturirani intervjui sa pet ispitanika. Intervjuirani su pripadnici mađarske nacionalne manjine u slijedećim naseljima: Koprivnica, Legrad, Ždala. Prema spolu, intervjuirane su dvije žene i tri muškarca u dobi od četrdesetsedam do sedamdesettri godine. Svakodnevica Mađara u socijalizmu nije se znatnije razlikovala od svakodnevice drugih nacionalnih zajednica u ovom dijelu Hrvatske, uključujući većinske Hrvate. Slično je i s postignućima u tom razdoblju, što opet nije bilo specifično i izrazito različito prema nacionalnom markeru među ukupnim stanovništvom. Što se tiče komunikacije i socijalne interakcije, suživot između Hrvata i Mađara bio je internalizirana vrednota kod većine stanovnika, što intervjuirani potvrđuju u svojim odgovorima. Uglavnom dobri odnosi između Hrvata i Mađara kao i pripadnika drugih nacionalnih zajednica ili onih koji se nacionalno ne opredjeljuju, manifestirali su se u lokalnim zajednicama kao mreža primarnih socijalnih veza (susjedstvo, prijateljstvo, bračne i generacijske veze i sl.). Sjećanje i pamćenje pripadnika mađarske nacionalne manjine u županiji, u poveznici sa Mađarima u Hrvatskoj, čini važan konstituens njihovog nacionalnog identiteta i najvažniji činilac u sprečavanju asimilacije.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperFilip Škiljan
Preuzmite temuStranice 170-185.pdf

45 Srpanj 2024.
44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.