• PRENOS ZNANJA IN TEHNOLOGIJ KOT SPODBUJEVALEC REGIONALNEGA RAZVOJA
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ĐURĐEVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA
• URBAR PAVLINSKOGA SAMOSTANA U STREZI 1477. GODINE
• ODNOS SREDIŠNJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJAŠA KORVINA (1458. - 1490.)
• PROSTORNI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNIH KRALJEVSKIH GRADOVA U PODRAVINI
• PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA KOPRIVNICE DO POČETKA 17. STOLJEĆA
• CEHOVI I BRATOVŠTINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I POČETKOM NOVOGA VIJEKA
• CIJENA KOPRIVNIČKE POVELJE IZ 1356. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

CIJENA KOPRIVNIČKE POVELJE IZ 1356. GODINE

Na 7.58 hektara gradske površine 1350-ih godina živjelo je oko 1500 stanovnika. Oni su kralju redovito godišnje plaćali 8000 denara. Tako je po jednom građaninu godišnji porez kralju iznosio oko 5 denara, što i nije bio prevelik namet (pogotovo uzmemo li u obzir da su već tadašnji kmetovi za jednodnevnu tlaku mogli dobiti pola denara ili da je stanovnik Krapine s više od tri jutra zemlje godišnje morao plaćati kralju 50 denara*). Ako bismo taj porez željeli (ili smjeli!) usporediti s današnjim cijenama, možda bi nam za usporedbu najbolje mogla poslužiti navedena cijena tadašnje krapinske “uskrsne” ovce (od 60 denara). Na temelju cijene današnje ovce od kojih 500 do 600 kuna, dolazimo do brojke od otprilike 70.000 kuna godišnjeg poreza kralju. Dakle, na 1500 građana to bi bilo 47 kuna godišnjeg poreza po stanovniku! Naravno, ovaj podatak možda ne bi bilo dobro koristiti baš u znanstvene svrhe, ali mogao bi se iskoristiti kao odgovor znatiželjnim učenicima u školi. U svakom slučaju, noviji podaci o tadašnjim cijenama mogli bi nam omogućiti točnije proračune ove povelje.