• PRENOS ZNANJA IN TEHNOLOGIJ KOT SPODBUJEVALEC REGIONALNEGA RAZVOJA
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ĐURĐEVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA
• URBAR PAVLINSKOGA SAMOSTANA U STREZI 1477. GODINE
• ODNOS SREDIŠNJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJAŠA KORVINA (1458. - 1490.)
• PROSTORNI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNIH KRALJEVSKIH GRADOVA U PODRAVINI
• PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA KOPRIVNICE DO POČETKA 17. STOLJEĆA
• CEHOVI I BRATOVŠTINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I POČETKOM NOVOGA VIJEKA
• CIJENA KOPRIVNIČKE POVELJE IZ 1356. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

CEHOVI I BRATOVŠTINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I POČETKOM NOVOGA VIJEKA

U zadnjim stoljećima srednjega vijeka i na području sjeverozapadne Hrvatske formirana je mreža centralnih naselja - trgovišta (oppidum) i gradova (civitas). Ta centralna naselja pružala su središnje, prvenstveno trgovačke i obrtničke usluge široj okolici. Najvažniji grad od početaka je bio Varaždin, ali su veliko značenje imali i Koprivnica, Prelog, Čakovec i Legrad, te neka manja trgovišta (Ludbreg, Rasinja, Komarnica, Prodavić, Đurđevac, Gorbonog, Drnje itd.). U članku se temeljito opisuje nastanak, razvoj i prostorni raspored srednjovjekovnih bratovština u koje su se, ponajviše u Varaždinu i Koprivnici, udruživali građani vezani uz crkvu i samostane, ali i obrtnici i trgovci. Najveći dio članka odnosi se na razradu osnivanja prvih obrtničkih cehova. Razrađeni su njihov ustroj, funkcije, razvitak te prostorni raspored u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Cehovi su od 16. do 19. stoljeća i na području Podravine dali osnovni ton gospodarskom i društvenom životu gradova i trgovišta.