• PRENOS ZNANJA IN TEHNOLOGIJ KOT SPODBUJEVALEC REGIONALNEGA RAZVOJA
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ĐURĐEVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA
• URBAR PAVLINSKOGA SAMOSTANA U STREZI 1477. GODINE
• ODNOS SREDIŠNJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJAŠA KORVINA (1458. - 1490.)
• PROSTORNI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNIH KRALJEVSKIH GRADOVA U PODRAVINI
• PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA KOPRIVNICE DO POČETKA 17. STOLJEĆA
• CEHOVI I BRATOVŠTINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I POČETKOM NOVOGA VIJEKA
• CIJENA KOPRIVNIČKE POVELJE IZ 1356. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA KOPRIVNICE DO POČETKA 17. STOLJEĆA

Prema iznesenim podacima, vidi se da su postojale relativno brojne komunikacije Koprivničana do početka 17. stoljeća kako s okolnim gradskim naseljima, tako i s udaljenijim prostorima. To je do sada slabo istraživana tema pa ovaj tekst možemo smatrati samo uvidom u problematiku. Obrađena su i doseljavanja na koprivničko područje, a posebna je pozornost posvećena studentima na europskim sveučilištima, migracijama izazvanim protuosmanskim ratovima i strahovima od Osmanlija. Obrađena su hodočašća Koprivničanaca, ali i hodočašća iz drugih prostora u Koprivnicu i njenu okolicu. Također je dan pokušaj procjene broja stanovnika iz koje se vidi da je broj stanovnika grada najvjerojatnije rastao do otprilike sredine 15. stoljeća, a nakon toga uslijedilo je razdoblje kada je tekao uglavnom kontinuirani pad broja stanovnika koji je, čini se, svoju donju točku postigao krajem 16. i početkom 17. stoljeća. To pokazuje da je Koprivnica svoju veću i dugotrajniju gospodarsku te društvenu krizu počela proživljavati još u drugoj polovici 15. stoljeća, što znači da ona nije bila izazvana neposrednim napadima Osmanlija. Kasnija ratna djelovanja na dodiru dvaju imperija, habsburškog i osmanskog, imala su dodatne negativne, ali i neke pozitivne efekte za gospodarski i društveni razvoj grada Koprivnice, što je sve utjecalo na gibanje njenih stanovnika. Svi izneseni podaci upućuju na relativno veliku mobilnost dijela kasnosrednjovjekovnoga građanstva i crkvenih osoba iz Koprivnice. O stanovništvu Koprivnice i njegovoj mobilnosti do početka 17. stoljeća moguće je govoriti samo na trenutačnom stupnju spoznaja historiografije i dostupnosti izvora.