• PRENOS ZNANJA IN TEHNOLOGIJ KOT SPODBUJEVALEC REGIONALNEGA RAZVOJA
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ?UR?EVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA
• URBAR PAVLINSKOGA SAMOSTANA U STREZI 1477. GODINE
• ODNOS SREDI�NJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJA�A KORVINA (1458. - 1490.)
• PROSTORNI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNIH KRALJEVSKIH GRADOVA U PODRAVINI
• PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNI�TVA KOPRIVNICE DO PO?ETKA 17. STOLJE?A
• CEHOVI I BRATOV�TINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I PO?ETKOM NOVOGA VIJEKA
• CIJENA KOPRIVNI?KE POVELJE IZ 1356. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNI�TVA KOPRIVNICE DO PO?ETKA 17. STOLJE?A

Prema iznesenim podacima, vidi se da su postojale relativno brojne komunikacije Koprivni?ana do po?etka 17. stolje?a kako s okolnim gradskim naseljima, tako i s udaljenijim prostorima. To je do sada slabo istra�ivana tema pa ovaj tekst mo�emo smatrati samo uvidom u problematiku. Obra?ena su i doseljavanja na koprivni?ko podru?je, a posebna je pozornost posve?ena studentima na europskim sveu?ili�tima, migracijama izazvanim protuosmanskim ratovima i strahovima od Osmanlija. Obra?ena su hodo?a�?a Koprivni?anaca, ali i hodo?a�?a iz drugih prostora u Koprivnicu i njenu okolicu. Tako?er je dan poku�aj procjene broja stanovnika iz koje se vidi da je broj stanovnika grada najvjerojatnije rastao do otprilike sredine 15. stolje?a, a nakon toga uslijedilo je razdoblje kada je tekao uglavnom kontinuirani pad broja stanovnika koji je, ?ini se, svoju donju to?ku postigao krajem 16. i po?etkom 17. stolje?a. To pokazuje da je Koprivnica svoju ve?u i dugotrajniju gospodarsku te dru�tvenu krizu po?ela pro�ivljavati jo� u drugoj polovici 15. stolje?a, �to zna?i da ona nije bila izazvana neposrednim napadima Osmanlija. Kasnija ratna djelovanja na dodiru dvaju imperija, habsbur�kog i osmanskog, imala su dodatne negativne, ali i neke pozitivne efekte za gospodarski i dru�tveni razvoj grada Koprivnice, �to je sve utjecalo na gibanje njenih stanovnika. Svi izneseni podaci upu?uju na relativno veliku mobilnost dijela kasnosrednjovjekovnoga gra?anstva i crkvenih osoba iz Koprivnice. O stanovni�tvu Koprivnice i njegovoj mobilnosti do po?etka 17. stolje?a mogu?e je govoriti samo na trenuta?nom stupnju spoznaja historiografije i dostupnosti izvora.