KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ĐURĐEVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA

Temeljem istraživanja izvorne arhivske građe, prvi su put identificirani svi relevantni kartografski izvori za rekonstrukciju i praćenje razvoja Đurđevca. Njihovom kronološkom analizom omogućene su nove spoznaje o povijesti naselja i utvrde Đurđevca, kao i sagledavanje njihovih specifičnih historijsko-geografskih uvjeta razvoja. Stari đurđevečki grad jedinstven je na više načina. Smješten nedaleko od Drave, između mnogo većih srednjovjekovnih utvrda Koprivnice i Virovitice, imao je više strategijsko nego gospodarsko ili prometno značenje. Rijeka Drava podjednako ga je štitila i plavila, dijelila i povezivala. Istodobno nam rano utvrđivanje potvrđuje njegov velik značaj. Jedinstven poligonalni tlocrt jedne od rijetkih sačuvanih nizinskih utvrda kontinentalne Hrvatske svjedoči nam o njegovoj burnoj prošlosti. Đurđevec je kao neposredna pogranična utvrda od prvih prodora Turaka u te krajeve pa sve do 1699. godine stajao direktno na braniku “ostatka ostataka” Hrvatskog Kraljevstva. Granični položaj Đurđevca u najvećoj je mogućoj mjeri određivao njegov razvoj sve do druge polovice 19. stoljeća. Strategijski položaj u sustavu pogranične obrane uvrstio je tu utvrdu u brojne kartografske izvore koji nam zorno prezentiraju razvoj grada i utvrde Đurđevca. Pretežno vojno-strategijski karakter kartografskih izvora nastalih između 1528. i 1871. godine ujedno jasno oslikava jedinstvene historijsko-geografske uvjete razvoja Đurđevca. Integracijom Đurđevca u gospodarski i prometni sustav građanske Hrvatske počinje novo doba u njegovu razvoju, obilježeno borbom s ograničavajućim prirodnim čimbenicima razvoja i težnjom za valorizacijom gospodarskih potencijala. Ta je ideja snažno izražena upravo u projektu njegove regulacije kojom se Đurđevec promovira u idealni agrarni centar budućnosti i ogledni model svim budućim regulacijama naselja s velikim neiskorištenim agrarnim potencijalom. Taj projekt, iako nikad realiziran, svojim idealizmom otvara nova viđenja mogućeg razvoja i perspektive Đurđevca.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperMirela SLUKAN ALTIĆ
Preuzmite temuStranice 090-102.pdf

44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.