• PRENOS ZNANJA IN TEHNOLOGIJ KOT SPODBUJEVALEC REGIONALNEGA RAZVOJA
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ĐURĐEVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA
• URBAR PAVLINSKOGA SAMOSTANA U STREZI 1477. GODINE
• ODNOS SREDIŠNJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJAŠA KORVINA (1458. - 1490.)
• PROSTORNI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNIH KRALJEVSKIH GRADOVA U PODRAVINI
• PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA KOPRIVNICE DO POČETKA 17. STOLJEĆA
• CEHOVI I BRATOVŠTINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I POČETKOM NOVOGA VIJEKA
• CIJENA KOPRIVNIČKE POVELJE IZ 1356. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ĐURĐEVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA

Temeljem istraživanja izvorne arhivske građe, prvi su put identificirani svi relevantni kartografski izvori za rekonstrukciju i praćenje razvoja Đurđevca. Njihovom kronološkom analizom omogućene su nove spoznaje o povijesti naselja i utvrde Đurđevca, kao i sagledavanje njihovih specifičnih historijsko-geografskih uvjeta razvoja. Stari đurđevečki grad jedinstven je na više načina. Smješten nedaleko od Drave, između mnogo većih srednjovjekovnih utvrda Koprivnice i Virovitice, imao je više strategijsko nego gospodarsko ili prometno značenje. Rijeka Drava podjednako ga je štitila i plavila, dijelila i povezivala. Istodobno nam rano utvrđivanje potvrđuje njegov velik značaj. Jedinstven poligonalni tlocrt jedne od rijetkih sačuvanih nizinskih utvrda kontinentalne Hrvatske svjedoči nam o njegovoj burnoj prošlosti. Đurđevec je kao neposredna pogranična utvrda od prvih prodora Turaka u te krajeve pa sve do 1699. godine stajao direktno na braniku “ostatka ostataka” Hrvatskog Kraljevstva. Granični položaj Đurđevca u najvećoj je mogućoj mjeri određivao njegov razvoj sve do druge polovice 19. stoljeća. Strategijski položaj u sustavu pogranične obrane uvrstio je tu utvrdu u brojne kartografske izvore koji nam zorno prezentiraju razvoj grada i utvrde Đurđevca. Pretežno vojno-strategijski karakter kartografskih izvora nastalih između 1528. i 1871. godine ujedno jasno oslikava jedinstvene historijsko-geografske uvjete razvoja Đurđevca. Integracijom Đurđevca u gospodarski i prometni sustav građanske Hrvatske počinje novo doba u njegovu razvoju, obilježeno borbom s ograničavajućim prirodnim čimbenicima razvoja i težnjom za valorizacijom gospodarskih potencijala. Ta je ideja snažno izražena upravo u projektu njegove regulacije kojom se Đurđevec promovira u idealni agrarni centar budućnosti i ogledni model svim budućim regulacijama naselja s velikim neiskorištenim agrarnim potencijalom. Taj projekt, iako nikad realiziran, svojim idealizmom otvara nova viđenja mogućeg razvoja i perspektive Đurđevca.