• PRENOS ZNANJA IN TEHNOLOGIJ KOT SPODBUJEVALEC REGIONALNEGA RAZVOJA
• KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ?UR?EVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA
• URBAR PAVLINSKOGA SAMOSTANA U STREZI 1477. GODINE
• ODNOS SREDI�NJE VLASTI I GRADA KOPRIVNICE ZA VLADAVINE UGARSKO-HRVATSKOGA KRALJA MATIJA�A KORVINA (1458. - 1490.)
• PROSTORNI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNIH KRALJEVSKIH GRADOVA U PODRAVINI
• PRILOG POZNAVANJU MOBILNOSTI STANOVNI�TVA KOPRIVNICE DO PO?ETKA 17. STOLJE?A
• CEHOVI I BRATOV�TINE U PODRAVINI KRAJEM SREDNJEGA I PO?ETKOM NOVOGA VIJEKA
• CIJENA KOPRIVNI?KE POVELJE IZ 1356. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

KARTOGRAFSKI IZVORI ZA POVIJEST ?UR?EVCA OD SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE DO IDEALNOGA GRADA

Temeljem istra�ivanja izvorne arhivske gra?e, prvi su put identificirani svi relevantni kartografski izvori za rekonstrukciju i pra?enje razvoja ?ur?evca. Njihovom kronolo�kom analizom omogu?ene su nove spoznaje o povijesti naselja i utvrde ?ur?evca, kao i sagledavanje njihovih specifi?nih historijsko-geografskih uvjeta razvoja. Stari ?ur?eve?ki grad jedinstven je na vi�e na?ina. Smje�ten nedaleko od Drave, izme?u mnogo ve?ih srednjovjekovnih utvrda Koprivnice i Virovitice, imao je vi�e strategijsko nego gospodarsko ili prometno zna?enje. Rijeka Drava podjednako ga je �titila i plavila, dijelila i povezivala. Istodobno nam rano utvr?ivanje potvr?uje njegov velik zna?aj. Jedinstven poligonalni tlocrt jedne od rijetkih sa?uvanih nizinskih utvrda kontinentalne Hrvatske svjedo?i nam o njegovoj burnoj pro�losti. ?ur?evec je kao neposredna pograni?na utvrda od prvih prodora Turaka u te krajeve pa sve do 1699. godine stajao direktno na braniku �ostatka ostataka� Hrvatskog Kraljevstva. Grani?ni polo�aj ?ur?evca u najve?oj je mogu?oj mjeri odre?ivao njegov razvoj sve do druge polovice 19. stolje?a. Strategijski polo�aj u sustavu pograni?ne obrane uvrstio je tu utvrdu u brojne kartografske izvore koji nam zorno prezentiraju razvoj grada i utvrde ?ur?evca. Prete�no vojno-strategijski karakter kartografskih izvora nastalih izme?u 1528. i 1871. godine ujedno jasno oslikava jedinstvene historijsko-geografske uvjete razvoja ?ur?evca. Integracijom ?ur?evca u gospodarski i prometni sustav gra?anske Hrvatske po?inje novo doba u njegovu razvoju, obilje�eno borbom s ograni?avaju?im prirodnim ?imbenicima razvoja i te�njom za valorizacijom gospodarskih potencijala. Ta je ideja sna�no izra�ena upravo u projektu njegove regulacije kojom se ?ur?evec promovira u idealni agrarni centar budu?nosti i ogledni model svim budu?im regulacijama naselja s velikim neiskori�tenim agrarnim potencijalom. Taj projekt, iako nikad realiziran, svojim idealizmom otvara nova vi?enja mogu?eg razvoja i perspektive ?ur?evca.