• KONCEPCIJSKA ISHODIŠTA I KADROVSKA POVEZANOST ZAGREBAČKOG POLETA I KOPRIVNIČKOG LOK-a
• ENIGME LUDBREŠKE PJESMARICE IZ 1833. (Iskrice iz starije kajkavske književnosti)
• Mura Region EGTC, the integrated border region at the Mura before Schengen
• FOLKLOR KAO DIO KULTURNOG IDENTITETA KOPRIVNIČKOG IVANCA
• Preloški protokol (1744., 1792. - 1796.)
• VAŽNOST POZNAVANJA STRANOG JEZIKA STRUKE ZA MOBILNOST I ZAPOŠLJIVOST DIPLOMANATA VISOKOG GOSPODARSKOG UČILIŠTA U KRIŽEVCIMA
• Migracije Slovenaca na područje sjeverozapadne Hrvatske (Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija)
• Tourism and culture in the function of local economic development
• TROJEZIČNO "BAROKNO CVIJEĆE" VELIKOG PREPOŠTA STIPANA GRDENIĆA U PEČUHU
• Historiografski doprinos Franje Emanuela Hoška povijesti kontinentalnih franjevaca od 16. do 18. stoljeća
• PRIKAZI novih knjiga, časopisa i znanstvenih skupova

TROJEZIČNO "BAROKNO CVIJEĆE" VELIKOG PREPOŠTA STIPANA GRDENIĆA U PEČUHU

Naslovni veliki prepošt Stipan Grdenić (Stipan Gerdenich, mađ. Gerdenich István) (1786.-1848.). svojim je spisateljskim i prevodilačkim radom obogatio ponajprije hrvatsku nabožnu književnost među Hrvatima u Pečuškoj biskupiji i šire, a ne u zadnjem redu i mađarsku i njemačku, usadivši u svoje vjernike bogoljublje i čovjekoljublje te ustrojio snažan Marijin kult tipičan baroku i na taj način promicao moralnu obrazovanost kršćana. Grdenićevo nasljeđe povezuje vremenski tijek razvoja pisane riječi u inojezičnom području, tj. mađarskih Hrvata, jednako tako i svih Hrvata. Pokazao se je mađarskim domoljubom i hrvatskim rodoljubom. Nastojao je na podizanju kulturne i duhovne razine narodnog života. Hrvatski vjernici u Mađarskoj i danas posezaju za njegovim štivima pisanim na materinskom jeziku. Pisao je na hrvatskom jeziku "na duhovnu korist ilirskog naroda" molitvenik, propovijedi, a na tri jezika položio temelje ustrojavanju Marijinog kulta te je knjige izdao u 9 tisuća primjeraka (!)