• KONCEPCIJSKA ISHODIŠTA I KADROVSKA POVEZANOST ZAGREBAČKOG POLETA I KOPRIVNIČKOG LOK-a
• ENIGME LUDBREŠKE PJESMARICE IZ 1833. (Iskrice iz starije kajkavske književnosti)
• Mura Region EGTC, the integrated border region at the Mura before Schengen
• FOLKLOR KAO DIO KULTURNOG IDENTITETA KOPRIVNIČKOG IVANCA
• Preloški protokol (1744., 1792. - 1796.)
• VAŽNOST POZNAVANJA STRANOG JEZIKA STRUKE ZA MOBILNOST I ZAPOŠLJIVOST DIPLOMANATA VISOKOG GOSPODARSKOG UČILIŠTA U KRIŽEVCIMA
• Migracije Slovenaca na područje sjeverozapadne Hrvatske (Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija)
• Tourism and culture in the function of local economic development
• TROJEZIČNO "BAROKNO CVIJEĆE" VELIKOG PREPOŠTA STIPANA GRDENIĆA U PEČUHU
• Historiografski doprinos Franje Emanuela Hoška povijesti kontinentalnih franjevaca od 16. do 18. stoljeća
• PRIKAZI novih knjiga, časopisa i znanstvenih skupova

ENIGME LUDBREŠKE PJESMARICE IZ 1833. (Iskrice iz starije kajkavske književnosti)

Ludbreška je pjesmarica rukopisna zbirka poetskih tekstova (bez notnih zapisa) završena nakon 1833. godine. Najvećim dijelom sadržava napitnice preuzete iz starijih rukopisnih zbirki ili naprosto zapisane po pjevanju u raznim prigodama. Pretežu kajkavske, ali među njima ima štokavskih, mađarskih, njemačkih, latinskih i slovenskih zapisa. Pored napitnica tu je i veći broj dužih ili kraćih pjesama. Najveći dio zapisa opet čine kajkavski tekstovi, ali su među njih ubačene štokavske, mađarske i njemačke popijevke, a jedna je i naslovljena kao Kranyzka. Osnovna je značajka tog dijela rukopisa da su u njemu citirani primjeri iz pisane i usmene književnosti toliko isprepleteni da se samo pomnjivom analizom mogu odvojiti jedni od drugih. Usmenoknjiževni su kajkavski tekstovi prostorno ograničeni na relativno malo područje u Podravini istočno od Ludbrega i na srednje i donje Međimurje istočno od Preloga. Autorski tekstovi nisu vezani za određeni prostor i gotovo svi ulaze u korpus kajkavskoga svjetovnog poetskog stvaralaštva iz 18. i prvih desetljeća 19. stoljeća. Mogući je sastavljač i pisac zbirke Donjodubravčanin Štefan Belovari, neko vrijeme školnik i u Kuzmincu.