• PRILAGODBE U ARHITEKTURI PODRAVSKIH UTVR?ENJA POJAVOM OSMANLIJSKE OPASNOSTI
• THE INFLUENCE OF THE NEW RURAL DEVELOPMENT PARADIGM ON CHANGES IN LAND USE: THE CASE OF POMURJE REGION
• KOMPARATIVNA FAUNISTI?KO-MIKROBIOLO�KA ISTRA�IVANJA BUNARSKE VODE VIRJA OD 1986. DO 1989. GODINE
• MODEL VO?ENJA CIKLOTURISTI?KIH RUTA NA PRIMJERU BJELOVARSKO-BILOGORSKE �UPANIJE
• LEPTOSPIROZA U KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KOJ �UPANIJI
• ZAPISI ARTURA BENKA GRADE O NJEGOVOM SVRGNU?U S MJESTA OKRU�NOG UPRAVITELJA U BIHA?U KRAJEM 1918. GODINE
• SREDNJOVJEKOVNI POSJEDI UZ GORNJE TOKOVE VELIKE I KOMARNICE
• IMENA I NADIMCI U ?UR?EVCU OD SREDINE XVI. DO PO?ETKA XX. STOLJE?A
• PHOTOVOLTAICS SYSTEMS ON THE TWO BANKS OF DRAVA RIVER
• VJERODOSTOJNOST MEDIJSKOG IZVJE�TAVANJA O REFERENDUMU O BRAKU
• UPRAVLJANJE RAZVOJEM U KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KOJ �UPANIJI U PROTEKLIH DVADESET GODINA I POGLED U BUDU?NOST
• PRILOZI ZA POPIS �UPNIKA I UPRAVITELJA �UPA PODRAVINE OD SREDNJEGA VIJEKA DO 20. STOLJE?A
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

KOMPARATIVNA FAUNISTI?KO-MIKROBIOLO�KA ISTRA�IVANJA BUNARSKE VODE VIRJA OD 1986. DO 1989. GODINE

Zanimanje za prou?avanje podzemnih voda javlja se u 17. stolje?u da bi intenzivnija istra�ivanja zapo?ela u 20. stolje?u. Pedesetih godina 20. stolje?a po?inju sustavnija istra�ivanja podzemne faune sjeverozapadnih podru?ja Hrvatske. Budu?i do sada nitko nije prou?avao podzemne vode Virja i okolice, odre?eno je 20 bunara za istra�ivanje fizi?ko-kemijskih, bakterijskih i faunisti?kih svojstava njihove vode. To je podru?je gdje su podzemne vode pod utjecajem rijeke Drave i Bilogore. Istra�ivanja su vr�ena tijekom 1987. godine. Fizi?ko-kemijski faktori odre?ivani su standardnim metodama (APHA), a za bakterijska ispitivanja kori�tene su metode za odre?ivanje ukupnog broja saprofitnih bakterija, odre?ivanje koli-titra i koli-indeksa ukupnih koliformnih bakterija i bakterija fekalnog porijekla, te termofilnih bakterija. Faunisti?ki uzorci uzimani su filtriranjem 100 litara bunarske vode. Uo?eno je da promjene ekolo�kih svojstava vode bunara, kao podzemne vode, mijenjaju i sastav faune i bakteriolo�ku sliku uzorka. Veliki je utjecaj naselja na taj biotop �to potvr?uje stalno pove?anje broja bakterija fekalnog porijekla. Posebno je jaka bakterijska aktivnost u plitkim bunarima koji su vi�e izlo�eni one?i�?enju s povr�ine. Utvr?eno je i prodiranje termofilnih bakterija iz gnojnice u podzemlje. Promjene fizi?ko-kemijskih faktora uvjetuju promjene bakterijskog i faunisti?kog sastava bunarske vode, tako da su troglobionti (Niphargus) na?eni u najdubljim ujedno i naj?i�?im bunarima. Troglofili i troglokseni ?ine faunu pli?ih bunara s manje vrsta, ali s velikim bojem jedinki (Cyclops). Sva istra�ivanja ukazuju na uzajamnu povezanost i ovisnost bakterijskog i faunisti?kog sastava od fizi?ko-kemijskih svojstava bunarske vode, dakle i o one?i�?enju. O tome ovisi kvaliteta bunarske vode za pi?e koja u ispitivanim bunarima ne zadovoljava propisane uvjete i nu�no je zapo?eti gradnju vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava.