• PRILAGODBE U ARHITEKTURI PODRAVSKIH UTVRĐENJA POJAVOM OSMANLIJSKE OPASNOSTI
• THE INFLUENCE OF THE NEW RURAL DEVELOPMENT PARADIGM ON CHANGES IN LAND USE: THE CASE OF POMURJE REGION
• KOMPARATIVNA FAUNISTIČKO-MIKROBIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA BUNARSKE VODE VIRJA OD 1986. DO 1989. GODINE
• MODEL VOĐENJA CIKLOTURISTIČKIH RUTA NA PRIMJERU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
• LEPTOSPIROZA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI
• ZAPISI ARTURA BENKA GRADE O NJEGOVOM SVRGNUĆU S MJESTA OKRUŽNOG UPRAVITELJA U BIHAĆU KRAJEM 1918. GODINE
• SREDNJOVJEKOVNI POSJEDI UZ GORNJE TOKOVE VELIKE I KOMARNICE
• IMENA I NADIMCI U ĐURĐEVCU OD SREDINE XVI. DO POČETKA XX. STOLJEĆA
• PHOTOVOLTAICS SYSTEMS ON THE TWO BANKS OF DRAVA RIVER
• VJERODOSTOJNOST MEDIJSKOG IZVJEŠTAVANJA O REFERENDUMU O BRAKU
• UPRAVLJANJE RAZVOJEM U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI U PROTEKLIH DVADESET GODINA I POGLED U BUDUĆNOST
• PRILOZI ZA POPIS ŽUPNIKA I UPRAVITELJA ŽUPA PODRAVINE OD SREDNJEGA VIJEKA DO 20. STOLJEĆA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

KOMPARATIVNA FAUNISTIČKO-MIKROBIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA BUNARSKE VODE VIRJA OD 1986. DO 1989. GODINE

Zanimanje za proučavanje podzemnih voda javlja se u 17. stoljeću da bi intenzivnija istraživanja započela u 20. stoljeću. Pedesetih godina 20. stoljeća počinju sustavnija istraživanja podzemne faune sjeverozapadnih područja Hrvatske. Budući do sada nitko nije proučavao podzemne vode Virja i okolice, određeno je 20 bunara za istraživanje fizičko-kemijskih, bakterijskih i faunističkih svojstava njihove vode. To je područje gdje su podzemne vode pod utjecajem rijeke Drave i Bilogore. Istraživanja su vršena tijekom 1987. godine. Fizičko-kemijski faktori određivani su standardnim metodama (APHA), a za bakterijska ispitivanja korištene su metode za određivanje ukupnog broja saprofitnih bakterija, određivanje koli-titra i koli-indeksa ukupnih koliformnih bakterija i bakterija fekalnog porijekla, te termofilnih bakterija. Faunistički uzorci uzimani su filtriranjem 100 litara bunarske vode. Uočeno je da promjene ekoloških svojstava vode bunara, kao podzemne vode, mijenjaju i sastav faune i bakteriološku sliku uzorka. Veliki je utjecaj naselja na taj biotop što potvrđuje stalno povećanje broja bakterija fekalnog porijekla. Posebno je jaka bakterijska aktivnost u plitkim bunarima koji su više izloženi onečišćenju s površine. Utvrđeno je i prodiranje termofilnih bakterija iz gnojnice u podzemlje. Promjene fizičko-kemijskih faktora uvjetuju promjene bakterijskog i faunističkog sastava bunarske vode, tako da su troglobionti (Niphargus) nađeni u najdubljim ujedno i najčišćim bunarima. Troglofili i troglokseni čine faunu plićih bunara s manje vrsta, ali s velikim bojem jedinki (Cyclops). Sva istraživanja ukazuju na uzajamnu povezanost i ovisnost bakterijskog i faunističkog sastava od fizičko-kemijskih svojstava bunarske vode, dakle i o onečišćenju. O tome ovisi kvaliteta bunarske vode za piće koja u ispitivanim bunarima ne zadovoljava propisane uvjete i nužno je započeti gradnju vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava.