• VLASTELINSTVO BEDNJA I POSJED KAPELA U SREDNJEM VIJEKU
• NASTAJANJE, RAZVOJ I PROPAST INDUSTRIJE U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• GLAVNI POLITI?KI ASPEKTI HRVATSKO-MA?ARSKIH ODNOSA U PROMJENI GEOPOLITI?KOG PROSTORA KARPATSKO-BALKANSKE REGIJE
• ZAPISI PETRA GRGECA O PRVOM SVJETSKOM RATU I PODRAVINI U RATNOM RAZDOBLJU
• LOGOR JANKA-PUSZTA I RAZVOJ USTA�KE ORGANIZACIJE U PODRAVINI DO 1934.
• PRILOG POZNAVANJU DJELATNOSTI DRU�TAVA U KOPRIVNICI UO?I I TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA
• KAZALI�NA UMJETNOST I FRANJO MARKOVI?, S POSEBNIM OSVRTOM NA RECEPCIJU U NOVINAMA NA NJEMA?KOM JEZIKU
• PROTESTANTIZAM I PROTUREFORMACIJA U PODRAVSKIM HRVATSKIM SELIMA U MA?ARSKOJ U 16. I 17. STOLJE?U
• DEMOGRAFSKE PROMJENE U KOPRIVNI?KOKRI�EVA?KOJ �UPANIJI OD 1857. DO 2011. GODINE
• ANALIZA PRIJEVOZNE POTRA�NJE NA RELACIJI ZAGREB � KOPRIVNICA
• RAZVITAK PROMETNOG SUSTAVA GRADA VIROVITICE
• BA�TINA I TRADICIJA U OBLIKOVANJU TURISTI?KE PONUDE NA RURALNOM PROSTORU HRVATSKE
• POPISI VARA�DINSKOG GENERALATA IZ 1726. I 1749. GODINE
• CRTICE IZ POVIJESTI LEGRADA

POPISI VARA�DINSKOG GENERALATA IZ 1726. I 1749. GODINE

Na ovom mjestu predstavljena su dva popisa Vara�dinskog generalata � iz 1726.i 1749. godine. Oni predstavljaju izuzetno va�an izvor za poznavanje naselja (sela) Vara�dinskog generalata u prvoj polovici 18. stolje?a. To su ujedno i najstariji poznati popisi svih sela Vara�dinskog generalata. Popis Vara�dinskog generalata iz 1726.donosi broj ba�tina popojedinim selima te mo�e biti izvor i za gospodarsku povijest. Isto tako je dan i prikaz najranije podjele sela Vara�dinskog generalata po vojvodstvima kao najni�im ustrojstvenim jedinicama. Tada je u Vara�dinskom generalatu zabilje�eno 351 selo. U ?ur?eva?koj krajini je utvr?eno postojanje 4 vojvodstva, u Ivani?koj 6, Koprivni?koj 8 i u Kri�eva?koj 14 vojvodstava. Popis Vara�dinskog generalata iz 1749.daje podjelu na kumpanije po naseljima kojih je tada bilo ukupno 416. Ova dva popisa pokazuju kako se mijenjao ustroj Vara�dinskog generalata u prvoj polovici 18. stolje?a, ali i ukazuju na to da je izme?u 1726. i 1749. broj naselja pove?an za 65 ili za gotovo petinu, �to najvjerojatnije ukazuje na porast ukupnog broja stanovnika, a vjerojatno i na nastavak procesa doseljavanja u generalat koji je bio intenzivan u prethodnom stolje?u.