• VLASTELINSTVO BEDNJA I POSJED KAPELA U SREDNJEM VIJEKU
• NASTAJANJE, RAZVOJ I PROPAST INDUSTRIJE U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• GLAVNI POLITIČKI ASPEKTI HRVATSKO-MAĐARSKIH ODNOSA U PROMJENI GEOPOLITIČKOG PROSTORA KARPATSKO-BALKANSKE REGIJE
• ZAPISI PETRA GRGECA O PRVOM SVJETSKOM RATU I PODRAVINI U RATNOM RAZDOBLJU
• LOGOR JANKA-PUSZTA I RAZVOJ USTAŠKE ORGANIZACIJE U PODRAVINI DO 1934.
• PRILOG POZNAVANJU DJELATNOSTI DRUŠTAVA U KOPRIVNICI UOČI I TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA
• KAZALIŠNA UMJETNOST I FRANJO MARKOVIĆ, S POSEBNIM OSVRTOM NA RECEPCIJU U NOVINAMA NA NJEMAČKOM JEZIKU
• PROTESTANTIZAM I PROTUREFORMACIJA U PODRAVSKIM HRVATSKIM SELIMA U MAĐARSKOJ U 16. I 17. STOLJEĆU
• DEMOGRAFSKE PROMJENE U KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI OD 1857. DO 2011. GODINE
• ANALIZA PRIJEVOZNE POTRAŽNJE NA RELACIJI ZAGREB – KOPRIVNICA
• RAZVITAK PROMETNOG SUSTAVA GRADA VIROVITICE
• BAŠTINA I TRADICIJA U OBLIKOVANJU TURISTIČKE PONUDE NA RURALNOM PROSTORU HRVATSKE
• POPISI VARAŽDINSKOG GENERALATA IZ 1726. I 1749. GODINE
• CRTICE IZ POVIJESTI LEGRADA

POPISI VARAŽDINSKOG GENERALATA IZ 1726. I 1749. GODINE

Na ovom mjestu predstavljena su dva popisa Varaždinskog generalata – iz 1726.i 1749. godine. Oni predstavljaju izuzetno važan izvor za poznavanje naselja (sela) Varaždinskog generalata u prvoj polovici 18. stoljeća. To su ujedno i najstariji poznati popisi svih sela Varaždinskog generalata. Popis Varaždinskog generalata iz 1726.donosi broj baština popojedinim selima te može biti izvor i za gospodarsku povijest. Isto tako je dan i prikaz najranije podjele sela Varaždinskog generalata po vojvodstvima kao najnižim ustrojstvenim jedinicama. Tada je u Varaždinskom generalatu zabilježeno 351 selo. U Đurđevačkoj krajini je utvrđeno postojanje 4 vojvodstva, u Ivanićkoj 6, Koprivničkoj 8 i u Križevačkoj 14 vojvodstava. Popis Varaždinskog generalata iz 1749.daje podjelu na kumpanije po naseljima kojih je tada bilo ukupno 416. Ova dva popisa pokazuju kako se mijenjao ustroj Varaždinskog generalata u prvoj polovici 18. stoljeća, ali i ukazuju na to da je između 1726. i 1749. broj naselja povećan za 65 ili za gotovo petinu, što najvjerojatnije ukazuje na porast ukupnog broja stanovnika, a vjerojatno i na nastavak procesa doseljavanja u generalat koji je bio intenzivan u prethodnom stoljeću.