• VLASTELINSTVO BEDNJA I POSJED KAPELA U SREDNJEM VIJEKU
• NASTAJANJE, RAZVOJ I PROPAST INDUSTRIJE U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• GLAVNI POLITIČKI ASPEKTI HRVATSKO-MAĐARSKIH ODNOSA U PROMJENI GEOPOLITIČKOG PROSTORA KARPATSKO-BALKANSKE REGIJE
• ZAPISI PETRA GRGECA O PRVOM SVJETSKOM RATU I PODRAVINI U RATNOM RAZDOBLJU
• LOGOR JANKA-PUSZTA I RAZVOJ USTAŠKE ORGANIZACIJE U PODRAVINI DO 1934.
• PRILOG POZNAVANJU DJELATNOSTI DRUŠTAVA U KOPRIVNICI UOČI I TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA
• KAZALIŠNA UMJETNOST I FRANJO MARKOVIĆ, S POSEBNIM OSVRTOM NA RECEPCIJU U NOVINAMA NA NJEMAČKOM JEZIKU
• PROTESTANTIZAM I PROTUREFORMACIJA U PODRAVSKIM HRVATSKIM SELIMA U MAĐARSKOJ U 16. I 17. STOLJEĆU
• DEMOGRAFSKE PROMJENE U KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI OD 1857. DO 2011. GODINE
• ANALIZA PRIJEVOZNE POTRAŽNJE NA RELACIJI ZAGREB – KOPRIVNICA
• RAZVITAK PROMETNOG SUSTAVA GRADA VIROVITICE
• BAŠTINA I TRADICIJA U OBLIKOVANJU TURISTIČKE PONUDE NA RURALNOM PROSTORU HRVATSKE
• POPISI VARAŽDINSKOG GENERALATA IZ 1726. I 1749. GODINE
• CRTICE IZ POVIJESTI LEGRADA

BAŠTINA I TRADICIJA U OBLIKOVANJU TURISTIČKE PONUDE NA RURALNOM PROSTORU HRVATSKE

Baštinu čini skup svih običaja, tradicija i dobara, tradicijsko, autohtono i povijesnonasljeđe, koje bi trebali naslijediti naši potomci. Ruralna baština, koja je temelj seoskog(ruralnog) turizma, uključuje prije svega krajolik (očuvana priroda, posebnosti flore i faune,mikro klima, i drugo), te materijalnu i nematerijalnu baštinu (očuvano graditeljsko nasljeđe,predanja, običaji, zanati, manifestacije i događanja kojima se održava i njeguje tradicija). U današnje vrijeme, i u Hrvatskoj, ruralni turizam dobiva na osobitoj važnosti, jer je jednaod njegovih ključnih uloga očuvanje tradicije, ali ne na način da konzervira siromaštvo, već da kreativno primjenjuje tradiciju. U ovom radu bit će riječi o pojedinim baštinskim, odnosno tradicijskim činiteljima turističke ponude na selu: rekonstrukciji i opremanju objekata/građevina, uređenju okoliša i vrta, te nematerijalnoj baštini (gastronomiji, prezentaciji življenja, običajima, manifestacijama,i drugome). Oni su sastavnice tradicijskog seljačkog gospodarstva koje okupljaturističke specifičnosti temeljene na očuvanoj tradiciji života i rada na selu. Težište je naulozi tradicijskog graditeljstva u formiranju turističke ponude ruralnog područja, odnosnoprezentaciji graditeljske baštine i njezinih osnovnih karakteristika, prije svega atraktivnostiseljačkog gospodarstva. U tom smislu, navest će se, i ukratko obrazložiti, deset primjeradobre prakse. Također, analizirat će se dosadašnji načini korištenja baštine i tradicije ururalnom turizmu Hrvatske, te će se navesti smjernice njihovog budućeg učinkovitijeg I obuhvatnijeg korištenja.