PROTESTANTIZAM I PROTUREFORMACIJA U PODRAVSKIM HRVATSKIM SELIMA U MAĐARSKOJ U 16. I 17. STOLJEĆU

Autor je pozornost usredotočio na širenje reformacije u mađarskoj Podravini,predstavljajućisinodu u Vaskaszentmártonu (danas Felsőszentmárton, hrvatski Martinci) 20.travnja 1550. godine, kojoj je na tom području prethodila djelatnosti propovjednika MihályaSztáraija, Mirka Ciglera i inih reformatora te katoličkoj obnovi ovih naselja za vrijemepečuškog biskupa Benedikta Vinkovića. Poznata su dva pisma Györgya Prodanisinusa i jedno pismo Mirka Cigera iz kojih možemodobiti uvid u zbivanja sinode.Bili bi to ujedno i najpouzdaniji izvori o širenju i navješćivanjuEvanđelja u Donjoj Mađarskoj, u Podravini, Baranji i Tolni. Pod Osmanlijama,poslije tragične Mohačke bitke (1526.), Katoličko crkveno ustrojstvo Pečuške biskupijeubrzo je propalo. Protestanti su i u Donjoj Ugarskoj postigli brze uspjehe u širenju Lutherova i Kalvinovanauka koji se je naporedo širio na materinskom jeziku te nije se razlučio na dvije, čak i natri strane, a koje kasnije nisu mimoišle ni međusobne konfrontacije.Osmanlije su se pragmatički odnosili prema svojim podanicima, gdje su bili u većiniprotestanti tamo su tražili savez s njima, a gdje su bili katolici, tamo s katolicima.Međutimu Donjoj Ugarskoj pomagali su širenje protestantizma. Istraživanje protestantizma otežava i sama činjenica da su se protestantski autori služilii prekoncepcijom, stoga je dosta i netočnosti glede pisanja povijesti protestantske crkve. Naročito je nedostatno poznavanje prošlosti mađarsko-hrvatskih naselja u Podravini,gdje od održavanja sinode u Vaskaszentmártonu 1550. godine, blizu jedno čitavo stoljećenam je nepoznato.U katoličkoj obnovi ključnu je ulogu odigrao pečuški biskup Bendekt Vinković i njegovinasljednici u biskupskoj stolici. Hrvatski svećenici, među njima i revnosni Fabijan Vidoczi,rodom iz Međimurja, rizikujući i svoj vlastiti život povratio je hrvatski puk na katoličkuvjeru. Ovakve prilike se zapažaju u ovim podravskim mješovitim naseljima sve do krajaosmanlijske vladavine (1686) kada će se u ova naselja iz raznih slavonskih naselja doselitibrojno hrvatsko pučanstvo katoličke vjeroispovjesti, čija migracija bit će okončana 1750.godine.

Izvorni znanstveni radĐuro Franković
Preuzmite temuStranice 098-128.pdf

32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.