• VLASTELINSTVO BEDNJA I POSJED KAPELA U SREDNJEM VIJEKU
• NASTAJANJE, RAZVOJ I PROPAST INDUSTRIJE U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• GLAVNI POLITIČKI ASPEKTI HRVATSKO-MAĐARSKIH ODNOSA U PROMJENI GEOPOLITIČKOG PROSTORA KARPATSKO-BALKANSKE REGIJE
• ZAPISI PETRA GRGECA O PRVOM SVJETSKOM RATU I PODRAVINI U RATNOM RAZDOBLJU
• LOGOR JANKA-PUSZTA I RAZVOJ USTAŠKE ORGANIZACIJE U PODRAVINI DO 1934.
• PRILOG POZNAVANJU DJELATNOSTI DRUŠTAVA U KOPRIVNICI UOČI I TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA
• KAZALIŠNA UMJETNOST I FRANJO MARKOVIĆ, S POSEBNIM OSVRTOM NA RECEPCIJU U NOVINAMA NA NJEMAČKOM JEZIKU
• PROTESTANTIZAM I PROTUREFORMACIJA U PODRAVSKIM HRVATSKIM SELIMA U MAĐARSKOJ U 16. I 17. STOLJEĆU
• DEMOGRAFSKE PROMJENE U KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI OD 1857. DO 2011. GODINE
• ANALIZA PRIJEVOZNE POTRAŽNJE NA RELACIJI ZAGREB – KOPRIVNICA
• RAZVITAK PROMETNOG SUSTAVA GRADA VIROVITICE
• BAŠTINA I TRADICIJA U OBLIKOVANJU TURISTIČKE PONUDE NA RURALNOM PROSTORU HRVATSKE
• POPISI VARAŽDINSKOG GENERALATA IZ 1726. I 1749. GODINE
• CRTICE IZ POVIJESTI LEGRADA

PROTESTANTIZAM I PROTUREFORMACIJA U PODRAVSKIM HRVATSKIM SELIMA U MAĐARSKOJ U 16. I 17. STOLJEĆU

Autor je pozornost usredotočio na širenje reformacije u mađarskoj Podravini,predstavljajućisinodu u Vaskaszentmártonu (danas Felsőszentmárton, hrvatski Martinci) 20.travnja 1550. godine, kojoj je na tom području prethodila djelatnosti propovjednika MihályaSztáraija, Mirka Ciglera i inih reformatora te katoličkoj obnovi ovih naselja za vrijemepečuškog biskupa Benedikta Vinkovića. Poznata su dva pisma Györgya Prodanisinusa i jedno pismo Mirka Cigera iz kojih možemodobiti uvid u zbivanja sinode.Bili bi to ujedno i najpouzdaniji izvori o širenju i navješćivanjuEvanđelja u Donjoj Mađarskoj, u Podravini, Baranji i Tolni. Pod Osmanlijama,poslije tragične Mohačke bitke (1526.), Katoličko crkveno ustrojstvo Pečuške biskupijeubrzo je propalo. Protestanti su i u Donjoj Ugarskoj postigli brze uspjehe u širenju Lutherova i Kalvinovanauka koji se je naporedo širio na materinskom jeziku te nije se razlučio na dvije, čak i natri strane, a koje kasnije nisu mimoišle ni međusobne konfrontacije.Osmanlije su se pragmatički odnosili prema svojim podanicima, gdje su bili u većiniprotestanti tamo su tražili savez s njima, a gdje su bili katolici, tamo s katolicima.Međutimu Donjoj Ugarskoj pomagali su širenje protestantizma. Istraživanje protestantizma otežava i sama činjenica da su se protestantski autori služilii prekoncepcijom, stoga je dosta i netočnosti glede pisanja povijesti protestantske crkve. Naročito je nedostatno poznavanje prošlosti mađarsko-hrvatskih naselja u Podravini,gdje od održavanja sinode u Vaskaszentmártonu 1550. godine, blizu jedno čitavo stoljećenam je nepoznato.U katoličkoj obnovi ključnu je ulogu odigrao pečuški biskup Bendekt Vinković i njegovinasljednici u biskupskoj stolici. Hrvatski svećenici, među njima i revnosni Fabijan Vidoczi,rodom iz Međimurja, rizikujući i svoj vlastiti život povratio je hrvatski puk na katoličkuvjeru. Ovakve prilike se zapažaju u ovim podravskim mješovitim naseljima sve do krajaosmanlijske vladavine (1686) kada će se u ova naselja iz raznih slavonskih naselja doselitibrojno hrvatsko pučanstvo katoličke vjeroispovjesti, čija migracija bit će okončana 1750.godine.