• PRIRODNI I DRUŠTVENI OKOLIŠ SREDNJOVJEKOVNOG KOTARA KOMARNICE ISKAZAN KROZ TOPONIME
• FIZIONOMSKO-MORFOLOŠKE OSOBINE RURALNIH NASELJA VARAŽDINSKOG GENERALATA I KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE U 18. I 19. STOLJEĆU
• RIJEKA DRAVA I MEĐIMURSKO SELO U NOVOME VIJEKU - PRIMJER DONJE DUBRAVE (18.-20. STOLJEĆE)
• PROSTORNI RAZVOJ ĐURĐEVCA I NJEGOV OKOLIŠ S POSEBNIM OSVRTOM NA PRIDRAVSKI PROSTOR
• PROSTORNI RAZVOJ GRADOVA U PODRAVINI IZMEĐU SREDNJEG VIJEKA I 19. STOLJEĆA
• ČOVJEK I OKOLIŠ – DRAVSKA ZANIMANJA S OSVRTOM NA SYLVU
• “DEMOGRAFSKI POLUOTOK” U HRVATSKOJ – FERTILITET U REGIJI DRAVE PREMA MAĐARSKOM POPISU 1910.
• KLIMATSKE PROMJENE U SLOVENIJI – NA PRIMJERU LJUBLJANE I MARIBORA
• INDUSTRIJA PODRAVINE – OD MANUFAKTURA DO DEINDUSTRIJALIZACIJE (GLAVNE ETAPE I PROCESI)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PROSTORNI RAZVOJ ĐURĐEVCA I NJEGOV OKOLIŠ S POSEBNIM OSVRTOM NA PRIDRAVSKI PROSTOR

U ovom radu obrađuje se prostorni razvoj Đurđevca i đurđevečkih konaka u 19. i početkom 20. stoljeća. U tom razdoblju đurđevački pridravski prostor je imao najdinamičniji razvoj te mu se zato daje posebna važnost. Ovaj prostor karakteriziraju dvije prirodno-geografske cjeline – rijeka Drava i đurđevečki Peski. Najveće promjene u pejsažu upravo su se događale na ovim prostorima. Stoga se prate promjene sjeverno i sjeveroistočno od Đurđevca. Đurđevečki Peski pružaju se između ogromnih prašumskih naplavnih površina koje su često bile plavljene hirovitom Dravom i Đurđevca. Ovaj rad temelji se na obradi kartografskih prikaza, prvenstveno izvornih katastarskih podloga iz Đurđevačkog ureda za katastar. Specifičnost ovih podloga je da su na njima ucrtavane i upisivane sve promjene koje su se događale u prostoru (parcelacije, vlasnici, novi objekti i sl.). U cijelom pridravskom prostoru ovdje su ostale najveće sačuvane šumske površine. Način života đurđevečkog «konačara» krajem 19. stoljeća bio je u skladu s održivim razvojem. Čovjek je proizvodio onoliko koliko mu je trebalo za život, živio je u skladu s prirodom ostavljajući u nasljedstvo današnjim generacijama kompleks đurđevečkih nizinskih šuma, sačuvanu rijeku Dravu (na području đurđevečkih konaka ni danas nije sagrađen klasičan nasip), mrtvice (Lepa Greda, Bakovci) i konačka naselja kao poseban oblik naseljenosti i života.