- PRIRODNI I DRUŠTVENI OKOLIŠ SREDNJOVJEKOVNOG KOTARA KOMARNICE ISKAZAN KROZ TOPONIME
- FIZIONOMSKO-MORFOLOŠKE OSOBINE RURALNIH NASELJA VARAŽDINSKOG GENERALATA I KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE U 18. I 19. STOLJEĆU
- RIJEKA DRAVA I MEĐIMURSKO SELO U NOVOME VIJEKU - PRIMJER DONJE DUBRAVE (18.-20. STOLJEĆE)
- PROSTORNI RAZVOJ ĐURĐEVCA I NJEGOV OKOLIŠ S POSEBNIM OSVRTOM NA PRIDRAVSKI PROSTOR
- PROSTORNI RAZVOJ GRADOVA U PODRAVINI IZMEĐU SREDNJEG VIJEKA I 19. STOLJEĆA
- ČOVJEK I OKOLIŠ – DRAVSKA ZANIMANJA S OSVRTOM NA SYLVU
- “DEMOGRAFSKI POLUOTOK” U HRVATSKOJ – FERTILITET U REGIJI DRAVE PREMA MAĐARSKOM POPISU 1910.
- KLIMATSKE PROMJENE U SLOVENIJI – NA PRIMJERU LJUBLJANE I MARIBORA
- INDUSTRIJA PODRAVINE – OD MANUFAKTURA DO DEINDUSTRIJALIZACIJE (GLAVNE ETAPE I PROCESI)
- PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA
“DEMOGRAFSKI POLUOTOK” U HRVATSKOJ – FERTILITET U REGIJI DRAVE PREMA MAĐARSKOM POPISU 1910.
U članku se objašnjavaju znatne razlike u stopi fertiliteta u krajevima uz rijeku Dravu, a na osnovi mađarskog popisa stanovnitšva iz 1910. godine. Već je tada stopa fertiliteta (i nataliteta) bila niža na području Bjelovarsko-križevačke županije i Županije Somogy nego u ostalim okolnim hrvatskim i mađarskim županijama. Osobito je niska stopa fertiliteta bila na području Podravine, dok je ta stopa u Varaždinskoj županiji i Virovitičkoj županiji bila znatno viša. Zato se može govoriti o fenomenu određenog “demografskog otoka” s niskim natalitetom.
Izvorni znanstveni radGabor HarrachPreuzmite temuStranice 093-101.pdf
