• JEDNO VIĐENJE POVIJESTI GRADA KOPRIVNICE OD 1901. DO 1918. GODINE
• PROCJENA CENTRALITETA NASELJA PODRAVINE U KASNOM SREDNJEM VIJEKU
• KAJKAVŠTINA U RANIM PODRAVSKIM TOPONIMIMA
• ULOGA GRADA ZAGREBA U GRADSKOM SUSTAVU UGARSKE U KASNOM SREDNJEM VIJEKU
• THE ROLE OF THE BATTHYÁNY FAMILY IN THE BORDER DEFENCE AGAINST THE OTTOMANS IN THE 16TH AND 17TH CENTURIES
• FLUVIJALNO-EOLSKI PIJESCI U HRVATSKOJ. PRIMJER POVIJESTI OKOLIŠA: ĐURĐEVAČKI PIJESCI
• ŽIDOVI U GOSPODARSTVU KOPRIVNICE I PODRAVINE
• MEĐIMURJE U IZBJEGLIČKOJ KRIZI U OSVITU DRUGOGA SVJETSKOG RATA
• PO BOŽIĆU - IME ISUSOVO (2. siječnja) U MAĐARSKIH HRVATA
• BJELOVAR U MEMOARIMA VELIKOG ŽUPANA BJELOVARSKE/BJELOVARSKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE BUDISLAVA pl. BUDISAVLJEVIĆA - PRIJEDORSKOG "POMENCI IZ MOGA ŽIVOTA"
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

MEĐIMURJE U IZBJEGLIČKOJ KRIZI U OSVITU DRUGOGA SVJETSKOG RATA

"Nepoželjni gosti" su izbjeglice, azilanti, »ilegalci« - kategorije zbog kojih se XX. stoljeće pamti kao »stoljeće izbjeglištva«. Tema ove studije su židovske izbjeglice, koje su zbog progona Židova u Hitlerovoj Njemačkoj, od 1933. godine, posebice nakon ulaska Njemačkog Wehrmachta u Austriju i pripojenja te zemlje Njemačkom Reichu (od ožujka 1938.) tražile utočište u Kraljevini Jugoslaviji. Autorica se posebice usredotočila na pogranične regije Prekomurja, Međimurja i Podravine, zato što je zbog ravničarskog terena i jugoslavensko-madžarska granica bila posebno pogodna za ilegalne prijelaske preko »Zelene granice«. Autorica je, koristeći se izvorima Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, istraživala okolnosti prijelaza granica u Kraljevinu Jugoslaviju, jer je austrijska historiografija Jugoslaviju, koja je prihvatila malen broj izbjeglica (malen u odnosu na prihvatne zemlje Zapadne Europe, ali i prekomorskih zemalja i Palestine) zanemarivala. Istraživanja su pokazala da su legalna emigracija u Jugoslaviju i nastanjenje (egzil) imala doista zanemarive dimenzije. Ilegalne migracije, pak, iznuđene zbog ksenofobičnog, rigidnog zakonodavstva, ne valja podcjenjivati, zato što su Kraljevinu Jugoslaviju prisiljavali na »ples na tankim žicama«, na balansiranje između gospodarskih interesa i političkih obzira. Ophođenje s imigracijskim problemima od strane vlade i institucija s jedne strane, te stava stanovništvima s druge strane, s posebnim osvrtom na prekomursku, međimursku i podravsku situaciju, dvije su stožerne točke ovoga rada. Autorica se bavila tim istraživanjima imajući u vidu suvremene rasprave o migrantima, migracijskim problemima i azilantima, a u svjetlu činjenicu da se 2008. godine obilježavala 70. obljetnica austrijskog »Anschlussa« i Prve međunarodne konferencije o izbjeglicama u Eviansu, koja je zbog raspoloženja svih sudionika prokrčila put prema Holokaustu. Rezultat istraživanja potvrđuje autorici potrebu institucionaliziranog učenja o Holokaustu kao trajnoj obvezi i pouci za sadašnjost i budućnost.