• JEDNO VIĐENJE POVIJESTI GRADA KOPRIVNICE OD 1901. DO 1918. GODINE
• PROCJENA CENTRALITETA NASELJA PODRAVINE U KASNOM SREDNJEM VIJEKU
• KAJKAVŠTINA U RANIM PODRAVSKIM TOPONIMIMA
• ULOGA GRADA ZAGREBA U GRADSKOM SUSTAVU UGARSKE U KASNOM SREDNJEM VIJEKU
• THE ROLE OF THE BATTHYÁNY FAMILY IN THE BORDER DEFENCE AGAINST THE OTTOMANS IN THE 16TH AND 17TH CENTURIES
• FLUVIJALNO-EOLSKI PIJESCI U HRVATSKOJ. PRIMJER POVIJESTI OKOLIŠA: ĐURĐEVAČKI PIJESCI
• ŽIDOVI U GOSPODARSTVU KOPRIVNICE I PODRAVINE
• MEĐIMURJE U IZBJEGLIČKOJ KRIZI U OSVITU DRUGOGA SVJETSKOG RATA
• PO BOŽIĆU - IME ISUSOVO (2. siječnja) U MAĐARSKIH HRVATA
• BJELOVAR U MEMOARIMA VELIKOG ŽUPANA BJELOVARSKE/BJELOVARSKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE BUDISLAVA pl. BUDISAVLJEVIĆA - PRIJEDORSKOG "POMENCI IZ MOGA ŽIVOTA"
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PROCJENA CENTRALITETA NASELJA PODRAVINE U KASNOM SREDNJEM VIJEKU

Na primjeru Podravine u članku se nastoji uspostaviti model procjene centraliteta srednjovjekovnih naselja. U prvom dijelu se razrađuje hijerarhija naselja gradskog tipa od Koprivnice kao najurbaniziranije i privredno najjače preko gradova srednje važnosti (Ludbreg, Prodaviz, Gorbonok) do manje važnih (Rasinja, Podkameno, Vlaislav, Sušica, Đurđevec). U drugom dijelu se vrednuju seoska naselja te se uz dosadašnji kriterij procjene centraliteta koji se oslanjao samo na postojanje crkvenih objekata u pojedinom selu nastoji uvesti i procjena na osnovi upravnih i sudskih funkcija vezanih uz naselje koje se na vlastelinstvima vrše preko institucije vesnikata. U ovom dijelu su posebno obrađeni posjedi malog plemstva jer su na drugačiji način utjecali na važnost sela u kojima su živjeli.