• OD ZRNA I KLIPA DO KRUHA I KOLAČA U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• TRGOVIŠTA I STUPANJ URBANIZACIJE U SLAVONSKOJ KRAJINI (VARAŽDINSKOM GENERALATU) I KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI U 17. STOLJEĆU
• HRVATSKO-MAĐARSKI PREKOGRANIČNI ODNOSI - NA PRIMJERU EUROREGIONALNIH SURADNJA
• SREDNJOVJEKOVNI TOPONIMI SJEVERNE HRVATSKE - KULTUROLOŠKI I INTERDISCIPLINARNI ASPEKTI TOPONOMASTIKE
• KOPRIVNIČKA KRIZA VLASTI 1927. - 1929.
• OLTARI ŽUPNE CRKVE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U MOLVAMA
• GOVOR KOPRIVNICE I PODRAVINE NEKAD I DANAS
• BOGOJAVLJENJE - SVETA TRI KRALJA - VODOKRŠĆE U TRADICIJI HRVATA U MAĐARSKOJ
• KOPRIVNICA U ZAPOVIJEDIMA I IZVJEŠĆIMA JNA 1990. I 1991. GODINE
• ZNANSTVENI ČASOPIS PODRAVINA. BIBLIOGRAFIJA S KOMENTAROM O ČASOPISU I PODRAVSKOJ STRUČNOJ I ZNANSTVENOJ PERIODICI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

BOGOJAVLJENJE - SVETA TRI KRALJA - VODOKRŠĆE U TRADICIJI HRVATA U MAĐARSKOJ

Pučka tradicija Hrvata u Mađarskoj očuvala je bogatu arhaičnu starinu i u vezi s blagdanom Bogojavljenja, odnosno Tri kralja. Možda se s pravom može smatrati »Hrvatskom u malom«; naime, u razne krajeve Ugarske hrvatsko stanovništvo dolazi u raznim razdobljima, a u nekima obitavaju još od prije dolaska Mađara, dakako zbog prodora osmanske vojske, bježeći ispred osvajača, odnosno i poslije, nakon njihova protjerivanja, napučit će mahom Zadunavlje te područja između Dunava i Tise. U uratku se daje uvid u taj blagdan, koji se i danas slavi te obiluje u molitvama hrvatskog puka u arhipelagu, u raznim običajima, primjerice posvećenju vode u crkvi, kao i njezinoj uporabi toga dana, odnosno tijekom cijele godine. No, za taj dan vezuju se i dramske igre našeg puka na hrvatskom sjeveru - želimo podsjetiti da je na rubu dane zemlje, u našem slučaju hrvatskih zemalja, uvijek bolje uščuvana arhaičnost običaja, dok se drugdje gubi, pada u zaborav i s time nestaje. U uratku se navodi i opjevani događaj, poznat iz Novog zavjeta, kada Isus u svatovima krsti vodu. Međutim, radi postizanja zdravlja toga dana u jutarnjim satima vrši se obredno umivanje: stane se na sjekiru, a u vodu se stave crvena jabuka, kovanica, šipak. Taj običaj pomalo nestaje (ili je već nestao?), dok ga je u podravskom Lukovišću, kao dijete, održavao i sam autor ovih redaka. Osim toga, bio je poznat i u šokačkih Hrvata u Baranji te bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, dok se u drugim hrvatskim naseljima u Mađarskoj izvodio na druge dane, poglavito uoči božićnih blagdana. Budući da je riječ o blagdanu, razumije se samo po sebi da je ženama i djevojkama bilo zabranjeno presti. Hrvati diljem Mađarske toga dana svetom vodom blagoslove svoju kuću, gospodarske objekte, njive, bunar, vinograd itd., radi zaštite svoje obitelji, ali i stoke od bolesti, kuge ili da ne uđe nečista sila u kuću, da se ona odagna. Naime, u puku se smatralo »Bježi, ko vrag od svete vode!«, stoga su profilaktične radnje i izvođene. Navodimo i pučke molitvice Hrvata, kao i druge svete molitve koje istraživačima mogu poslužiti pri otkrivanju osobenosti hrvatske crkvene himnodije koja se nazire i u Hrvata u Mađarskoj. Molitvice podravskih Hrvata opisuju tri kralja kao vodiče duša jer umrle duše oni vode na drugi svijet. Njima su se vjernici obraćali u svojim rado kazivanim molitvama za dobru smrt. Na Tri kralja održava se i strogi post, što znači da taj dan ima posmrtni karakter. Izvode se i obredne igre, takozvani zvjezdari, ali i druge poznate i specifične za Gradišće. Valja još reći da djeca u Podravini, napunivši sedmu godinu, poste cio dan, sve do pojave prve zvijezde na nebu, kako bi lanac vezan za aždaju ponovno ojačao.