Pu?ka tradicija Hrvata u Ma?arskoj o?uvala je bogatu arhai?nu starinu i u vezi s blagdanom Bogojavljenja, odnosno Tri kralja. Moda se s pravom moe smatrati Hrvatskom u malom; naime, u razne krajeve Ugarske hrvatsko stanovnitvo dolazi u raznim razdobljima, a u nekima obitavaju jo od prije dolaska Ma?ara, dakako zbog prodora osmanske vojske, bjee?i ispred osvaja?a, odnosno i poslije, nakon njihova protjerivanja, napu?it ?e mahom Zadunavlje te podru?ja izme?u Dunava i Tise. U uratku se daje uvid u taj blagdan, koji se i danas slavi te obiluje u molitvama hrvatskog puka u arhipelagu, u raznim obi?ajima, primjerice posve?enju vode u crkvi, kao i njezinoj uporabi toga dana, odnosno tijekom cijele godine. No, za taj dan vezuju se i dramske igre naeg puka na hrvatskom sjeveru - elimo podsjetiti da je na rubu dane zemlje, u naem slu?aju hrvatskih zemalja, uvijek bolje u?uvana arhai?nost obi?aja, dok se drugdje gubi, pada u zaborav i s time nestaje. U uratku se navodi i opjevani doga?aj, poznat iz Novog zavjeta, kada Isus u svatovima krsti vodu. Me?utim, radi postizanja zdravlja toga dana u jutarnjim satima vri se obredno umivanje: stane se na sjekiru, a u vodu se stave crvena jabuka, kovanica, ipak. Taj obi?aj pomalo nestaje (ili je ve? nestao?), dok ga je u podravskom Lukovi?u, kao dijete, odravao i sam autor ovih redaka. Osim toga, bio je poznat i u oka?kih Hrvata u Baranji te bunjeva?kih Hrvata u Ba?koj, dok se u drugim hrvatskim naseljima u Ma?arskoj izvodio na druge dane, poglavito uo?i boi?nih blagdana. Budu?i da je rije? o blagdanu, razumije se samo po sebi da je enama i djevojkama bilo zabranjeno presti. Hrvati diljem Ma?arske toga dana svetom vodom blagoslove svoju ku?u, gospodarske objekte, njive, bunar, vinograd itd., radi zatite svoje obitelji, ali i stoke od bolesti, kuge ili da ne u?e ne?ista sila u ku?u, da se ona odagna. Naime, u puku se smatralo Bjei, ko vrag od svete vode!, stoga su profilakti?ne radnje i izvo?ene. Navodimo i pu?ke molitvice Hrvata, kao i druge svete molitve koje istraiva?ima mogu posluiti pri otkrivanju osobenosti hrvatske crkvene himnodije koja se nazire i u Hrvata u Ma?arskoj. Molitvice podravskih Hrvata opisuju tri kralja kao vodi?e dua jer umrle due oni vode na drugi svijet. Njima su se vjernici obra?ali u svojim rado kazivanim molitvama za dobru smrt. Na Tri kralja odrava se i strogi post, to zna?i da taj dan ima posmrtni karakter. Izvode se i obredne igre, takozvani zvjezdari, ali i druge poznate i specifi?ne za Gradi?e. Valja jo re?i da djeca u Podravini, napunivi sedmu godinu, poste cio dan, sve do pojave prve zvijezde na nebu, kako bi lanac vezan za adaju ponovno oja?ao.
Pregledni rad / Review?uro Frankovi?