• PODRU?JE KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE �UPANIJE U ODNOSU NA GRANICE TIJEKOM SREDNJEG I RANOG NOVOG VIJEKA
• DIE STADT F�NFKIRCHEN IN DER T�RKENZEIT
• PLEMI�KA DRU�INA TATTENBACH IN NJIHOVE POSESTI NA �TAJERSKEM
• RAZVOJ I GRADNJA VARA�DINA U 16. STOLJE?U
• GRAD KOPRIVNICA NA PUTU MODERNIZACIJE (1848. - 1900.)
• IZ POLITI?KE POVIJESTI MOLVARSKE PODRAVINE U ME?URATNOM RAZDOBLJU
• ODNOS IDENTITETA I OKOLI�A U KAJKAVSKOM PJESNI�TVU FRANA GALOVI?A
• MURA - ?OVJEK - PRIRODA
• ME?UREGIONALNE ORGANIZACIJE �UPANIJE ZALA U HRVATSKO-SLOVENSKO-MA?ARSKOJ PREKOGRANI?NOJ SURADNJI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

PODRU?JE KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE �UPANIJE U ODNOSU NA GRANICE TIJEKOM SREDNJEG I RANOG NOVOG VIJEKA

U radu se na osnovi literature i izvora nastoji prikazati odnos granica u blizini Koprivni?ko-kri�eva?ke �upanije i utjecaji koji su preko njih djelovali na stanovni�tvo u srednjem i ranom novom vijeku. U obzir su uzete dr�avne, ali i etni?ke granice. U prvom dijelu rada rije? je o promjenama granica od doseljenja Slavena do 1526. godine. Tijekom Avarskog kaganata (VI. - VIII. stolje?e) nema podataka o ovom kraju, ali se na osnovi arheolo�kih nalaza postavlja teza o granici izme?u jezgre kaganata naseljene prete�no Avarima i uglavnom slavenskih rubnih podru?ja, koja se vjerojatno nalazila ne�to sjevernije od rijeke Drave. Nakon �to su Franci pobijedili Avare rijeka Drava je bila granica djelovanja Salzbur�ke biskupije i Akvilejske patrijar�ije. Potkraj IX. stolje?a Drava je bila grani?na rijeka Braslavove kne�evine. Krajem IX. i po?etkom X. stolje?a Panoniju zaposjedaju Ma?ari. Tek iz dokumenata XII. i XIII. stolje?a vidimo rezultat tada�njih procesa, tj. etni?ku granicu izme?u Ma?ara i Slovinaca, koju u Podravini uglavnom ?ini rijeka Drava. Nakon 955. godine Franci ponovno zauzimaju dio izgubljenih podru?ja te se formira zapadna granica Slovinja koja je do danas me?a Hrvata i Slovenaca. Krajem XI. stolje?a ma?arski su kraljevi zauzeli Slovinje i Hrvatsku. Organizacijom dr�avnih i crkvenih institucija sa sjevera po?inje jak ma?arski utjecaj, a s kolonizacijom sa zapada ja?a djelovanje njema?kog elementa ?iji se kompaktni etni?ki teritorij pribli�io na�im krajevima. Osim dr�avne ma?arsko-njema?ko-slovinske trome?e, nedaleko od tih krajeva nastale su etni?ke trome?e njema?ko-ma?arsko-slovenska te ma?arsko-slovensko-slovinska. U XV. stolje?u na jugu se pomicanjem Hrvata na sjever tim krajevima pribli�ila i hrvatska etni?ka granica. U drugom dijelu rada obra?en je novi odnos prema granicama po?etkom novog vijeka, nastao �irenjem Osmanskog Carstva, ali i uklapanjem hrvatskih i ma?arskih zemalja u habsbur�ku dr�avu. Sredinom XVI. stolje?a osmanska se granica nalazila dvadesetak kilometara od Kri�evaca i ?ur?evca. Osmanski utjecaji bili su prete�no vojni. Krajem XVI. stolje?a na kr�?anskoj strani granice naseljavaju se velike skupine Vlaha, a Vojna krajina postaje prostor izdvojen iz Hrvatske. Tako ovdje nastaje najslo�enija granica u Europi, koja se sastojala od kr�?anske Vojne krajine, nenaseljene zemlje i osmanske vojne granice. O podru?ju Koprivni?ko-kri�eva?ke �upanije u XVI. i XVII. stolje?u te u odnosu na granicu prema Osmanskom Carstvu napisano je mnogo, a ovaj rad upu?uje na potrebu da se u istra�ivanje uklju?e i ranija razdoblja i druge granice te da se u obzir uzmu i etni?ke granice. Prostor je zanimljiv za prou?avanje nastanka narodnog i osobnog identiteta zbog slo�enosti utjecaja kojima je bio izlo�en.