PODRUČJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE U ODNOSU NA GRANICE TIJEKOM SREDNJEG I RANOG NOVOG VIJEKA

U radu se na osnovi literature i izvora nastoji prikazati odnos granica u blizini Koprivničko-križevačke županije i utjecaji koji su preko njih djelovali na stanovništvo u srednjem i ranom novom vijeku. U obzir su uzete državne, ali i etničke granice. U prvom dijelu rada riječ je o promjenama granica od doseljenja Slavena do 1526. godine. Tijekom Avarskog kaganata (VI. - VIII. stoljeće) nema podataka o ovom kraju, ali se na osnovi arheoloških nalaza postavlja teza o granici između jezgre kaganata naseljene pretežno Avarima i uglavnom slavenskih rubnih područja, koja se vjerojatno nalazila nešto sjevernije od rijeke Drave. Nakon što su Franci pobijedili Avare rijeka Drava je bila granica djelovanja Salzburške biskupije i Akvilejske patrijaršije. Potkraj IX. stoljeća Drava je bila granična rijeka Braslavove kneževine. Krajem IX. i početkom X. stoljeća Panoniju zaposjedaju Mađari. Tek iz dokumenata XII. i XIII. stoljeća vidimo rezultat tadašnjih procesa, tj. etničku granicu između Mađara i Slovinaca, koju u Podravini uglavnom čini rijeka Drava. Nakon 955. godine Franci ponovno zauzimaju dio izgubljenih područja te se formira zapadna granica Slovinja koja je do danas međa Hrvata i Slovenaca. Krajem XI. stoljeća mađarski su kraljevi zauzeli Slovinje i Hrvatsku. Organizacijom državnih i crkvenih institucija sa sjevera počinje jak mađarski utjecaj, a s kolonizacijom sa zapada jača djelovanje njemačkog elementa čiji se kompaktni etnički teritorij približio našim krajevima. Osim državne mađarsko-njemačko-slovinske tromeđe, nedaleko od tih krajeva nastale su etničke tromeđe njemačko-mađarsko-slovenska te mađarsko-slovensko-slovinska. U XV. stoljeću na jugu se pomicanjem Hrvata na sjever tim krajevima približila i hrvatska etnička granica. U drugom dijelu rada obrađen je novi odnos prema granicama početkom novog vijeka, nastao širenjem Osmanskog Carstva, ali i uklapanjem hrvatskih i mađarskih zemalja u habsburšku državu. Sredinom XVI. stoljeća osmanska se granica nalazila dvadesetak kilometara od Križevaca i Đurđevca. Osmanski utjecaji bili su pretežno vojni. Krajem XVI. stoljeća na kršćanskoj strani granice naseljavaju se velike skupine Vlaha, a Vojna krajina postaje prostor izdvojen iz Hrvatske. Tako ovdje nastaje najsloženija granica u Europi, koja se sastojala od kršćanske Vojne krajine, nenaseljene zemlje i osmanske vojne granice. O području Koprivničko-križevačke županije u XVI. i XVII. stoljeću te u odnosu na granicu prema Osmanskom Carstvu napisano je mnogo, a ovaj rad upućuje na potrebu da se u istraživanje uključe i ranija razdoblja i druge granice te da se u obzir uzmu i etničke granice. Prostor je zanimljiv za proučavanje nastanka narodnog i osobnog identiteta zbog složenosti utjecaja kojima je bio izložen.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperRanko PAVLEŠ
Preuzmite temuStranice 005-014.pdf

44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.