GOVOR KOPRIVNICE I PODRAVINE NEKAD I DANAS

U kajkavskoj Podravini prua se najvanija granica u kajkavskom dijasistemu, i to od Drave, sjeverno od Koprivnice, preko samoga grada na Kalnik, a otuda dalje prema Medvednici, do rijeke Zeline. Zelinom skre?e na jug, do utoka te rijeke u Lonju, odnosno do Ivani? Grada, a zatim dalje na istok, na Moslava?ku goru. U Podravini zapadno od te crte prostiru se tzv. konzervativni kajkavski govori koji najbolje ?uvaju starinu u akcentuaciji. Na istoku, to?nije na sjeveroistoku kajkavskoga podru?ja, nalaze se njezini revolucionarni, najrevolucionarniji govori s obzirom na prozodiju, upravo dvije takve skupine govora. Jednu skupinu, koju sam nazvao podravskim dijalektom, ?ine govori s ograni?enim mjestom naglaska na posljednja dva sloga rije?i. Druga je, mnogo ve?a, skupina koja zauzima najve?i dio sjeveroisto?ne kajkavtine, s tako?er vrlo vanom osobinom u slavenskim jezicima, osobinom koja je vrlo sli?na crti koju nalazimo u litavskom jeziku, odnosno u njegovu dijelu, a to je unakrsna metatonija cirkumfleksa (u kajkavtini i u hrvatskim i u srpskim govorima - dugosilazni naglasak) i akuta (npr. mso > m?so, s~ua > s^ua). Kod Koprivnice se sastaju tri kajkavska dijalekta (po mojoj klasifikaciji): varadinsko-ludbreki (pripada Ivi?evoj I. skupini), podravski (podravskovirovski - pripada Ivi?evoj IV. skupini) i krieva?ko-bilogorski (tako?er Ivi?eva IV. skupina). U blizini se nalaze i tokavski, upravo novotokavski govori, sekundarni na tom podru?ju, a poseban su slu?aj govori Peteranca s Tor?ecom i Hlebina. Sama Koprivnica, kao grad i sredite podru?ja, ima specifi?an poloaj, pa prema tome i govor. Novije dijalektne granice uvjetovane su iseljavanjem starosjedila?koga stanovnitva za turskog prodiranja polovicom 16. stolje?a i doseljavanjem novoga stanovnitva s jugoistoka Bosne (ijekavsko?akavski govori kod Virovitice, ikavsko-jekavski govor Virovitice) i isto?ne Hercegovine (ve?ina novotokavskih govora). Nakon odlaska Turaka nastavlja se naseljavanje iz suprotnoga smjera, tj. sa zapada dolaze kajkavci, me?u kojima ima najvjerojatnije i potomaka prije iseljenoga stanovnitva. Mijeanjem raznih kajkavskih govornih tipova me?usobno i sa tokavskim govorima nastaju novi govorni tipovi. Jedan od tih govornih tipova zauzima u Podravini manje prostora, a proiren je u sjevernoj Moslavini (prema ?emu sam ga nazvao sjeverno-moslava?kim, odnosno ?azmanskim dijalektom). Gradski govor Koprivnice formirao se kao interdijalekt, rezultanta razli?itih dijalekata svoje okolice - triju kajkavskih i novotokavskoga, s jedne strane, te pod utjecajem knjievnoga jezika. Utjecaj kajkavskoga knjievnog jezika bio je sigurno veoma jak jer je i on bio dobrim dijelom po svojoj strukturi i leksiku rezultanta vie kajkavskih tipova, dijalekata. Novi knjievni jezik nakon 1835. bio je drugoga tipa. Danas u Koprivnici, kao i obi?no u gradovima, treba razlikovati dva sredstva, dva idioma op?egradske komunikacije. Jedno je koprivni?ka varijanta kolokvijalnoga, razgovornoga stila hrvatskoga knjievnog jezika, koja je podtip zagreba?ke varijante, kao to su to i krieva?ka, varadinska i krapinska varijanta. Drugo je koprivni?ki kajkavski koine, interdijalekt, koprivni?ka kajkavtina, o ?ijem je nastanku i karakteru bilo rije?i prije. Moe se govoriti o jo jednom idiomu sli?ne funkcije, a to je koprivni?ka tokavtina, koju ne smijemo brkati s koprivni?kom podvarijantom kolokovijalnoga stila knjievnoga jezika, iako mu je bliska. To je sli?no, u manjem obujmu, zagreba?koj situaciji gdje tako?er imamo, uz idiom kolokvijalnoga stila, i zagreba?ku tokavtinu. Koprivni?kom tokavtinom, kao i zagreba?kom, govore gra?ani kojima je materinski idiom tokavtina, u Koprivnici upravo novotokavtina. Odnose, prilike u kojima se govori kojim idiomom, kvantitativne pokazatelje koliki dio stanovnitva govori jednim, a koliki drugima idiomima te koje su jezi?ne zna?ajke i njihova struktura mogu?e je dati samo nakon opsenoga sociolingvisti?koga i dijalektolokoga istraivanja. To nam u Koprivnici tek predstoji. Za Split imamo i sociolingvisti?ke studije i rje?nike govora, za Varadin smo dobili rje?nik, a studije trebaju slijediti. Koprivnica treba i moe dobiti i prikaze svojega jezi?noga bogatstva i identiteta, kao to to ima u privredi, obrazovanju, umjetnosti, sportu, zdravstvu, pa i znanosti, geografijij i povijesti. Predlagao sam ta istraivanja prije tridesetak godina kada bih i sam u tome mogao puno vie sudjelovati, sada sigurno puno manje. Budu?i da Koprivnica nema ustanove koja se bavi jezikom, predlagao sam i predlaem (kao i za druga sli?na podru?ja) da se u Muzeju otvori barem jedno, ako ne i dva mjesta jezikoslovca, najmanje jednoga dijalektologa, kao to imamo povjesni?are, arheologe, povjesni?are umjetnosti i etnologe, koji bi se bavili izu?avanjem jezika grada i kraja.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperMijo Lon?ari?
Preuzmite temuStranice 139-152.pdf

46 Prosinac 2024.
45 Srpanj 2024.
44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.