Molvarska crkva nesumnjivo se ubraja me?u najve?e i najvanije sakralne gra?evine Hrvatske u 19. stolje?u. ?injenica da ju je projektirao jedan od najve?ih arhitekata hrvatskog historicizma, Franjo Klein, u prvi je plan znanstvenog interesa stavila ponajprije oblikovno rjeenje te gra?evine, no ona je jednako zanimljiva i zbog unutarnje opreme, gotovo u cijelosti nabavljene krajem 19. i po?etkom 20. stolje?a. Crkva je podignuta izme?u 1855. i 1862. godine. Nakon dovretka opremljena je ve?im dijelom inventarom iz stare upne crkve jer se nije raspolagalo s dovoljno novca za nabavu nove opreme. Dva barokna oltara iz 18. stolje?a - svete Katarine i svetog Antuna, koji su tom prigodom premjeteni u crkvu i danas se nalaze u brodu te gra?evine, samo su im promijenjeni titulari - od po?etka 20. stolje?a posve?eni su Srcu Isusovu i Lurdskoj Gospi. U vrijeme kad je arhitektonski dovravana crkva, naru?ena je velika oltarna pala Uznesenja Blaene Djevice Marije, koja i danas stoji na glavnom oltaru. Naslikao ju je nepoznati majstor dijelom po predloku Immacculate panjolskoga slikara Bartolomea Estebana Murilla. Nabava novog inventara molvarske crkve po?ela je tek krajem 19. i po?etkom 20. stolje?a, ponajprije zahvaljuju?i tomu to je mjesto tada imalo vrlo sposobnog upnika Blaa Tomai?a. Najprije je kupljen glavni oltar, i to 1897. u Tirolu od tvrtke Ferdinanda Stuflessera. Rije? je o jednom od najve?ih oltara hrvatskoga historicizma. Nabavu dvaju pobo?nih oltara, svetog Antuna i svetog Nikole, za transept molvarske crkve upnik Tomai? je pokrenuo 1904. godine. Htio ih je, kao i glavni oltar, kupiti od Stuflessera u Tirolu, ali to mu nije dopustila hrvatska Zemaljska vlada u Zagrebu koja je naredila da se ti oltari moraju naru?iti od neke hrvatske tvrtke kako bi se potaknuo razvoj doma?eg obrta. Iako je Tomai? pokuao zaobi?i tu naredbu, to mu naposljetku nije uspjelo. Zemaljska vlada dala je izradu projekata za nove pobo?ne oltare molvarske crkve u ruke zagreba?kom arhitektu Stjepanu Podhorskom. Stolarski dio arhitekture oltara izradio je zagreba?ki stolar Gjuro Frhlich, a samo su skulpture naru?ene iz Tirola - od kipara Josefa Runggaldiera. Od skulptura na novim pobo?nim oltarima ikonografski je najzanimljivija ona svete Filomene, svetice ?iji je kult u 19. stolje?u bio vrlo jak. Nakon to je na Drugom vatikanskom koncilu 1961. ukinut praznik te svetice, zbog slabih dokaza njezina postojanja nia gdje se njezina skulptura nalazi u molvarskoj crkvi bila je zatvorena i tek je prije nekoliko godina ponovno otkriveno njezino postojanje.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDragan Damjanovi?