• OD ZRNA I KLIPA DO KRUHA I KOLAČA U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• TRGOVIŠTA I STUPANJ URBANIZACIJE U SLAVONSKOJ KRAJINI (VARAŽDINSKOM GENERALATU) I KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI U 17. STOLJEĆU
• HRVATSKO-MAĐARSKI PREKOGRANIČNI ODNOSI - NA PRIMJERU EUROREGIONALNIH SURADNJA
• SREDNJOVJEKOVNI TOPONIMI SJEVERNE HRVATSKE - KULTUROLOŠKI I INTERDISCIPLINARNI ASPEKTI TOPONOMASTIKE
• KOPRIVNIČKA KRIZA VLASTI 1927. - 1929.
• OLTARI ŽUPNE CRKVE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U MOLVAMA
• GOVOR KOPRIVNICE I PODRAVINE NEKAD I DANAS
• BOGOJAVLJENJE - SVETA TRI KRALJA - VODOKRŠĆE U TRADICIJI HRVATA U MAĐARSKOJ
• KOPRIVNICA U ZAPOVIJEDIMA I IZVJEŠĆIMA JNA 1990. I 1991. GODINE
• ZNANSTVENI ČASOPIS PODRAVINA. BIBLIOGRAFIJA S KOMENTAROM O ČASOPISU I PODRAVSKOJ STRUČNOJ I ZNANSTVENOJ PERIODICI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

OLTARI ŽUPNE CRKVE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U MOLVAMA

Molvarska crkva nesumnjivo se ubraja među najveće i najvažnije sakralne građevine Hrvatske u 19. stoljeću. Činjenica da ju je projektirao jedan od najvećih arhitekata hrvatskog historicizma, Franjo Klein, u prvi je plan znanstvenog interesa stavila ponajprije oblikovno rješenje te građevine, no ona je jednako zanimljiva i zbog unutarnje opreme, gotovo u cijelosti nabavljene krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Crkva je podignuta između 1855. i 1862. godine. Nakon dovršetka opremljena je većim dijelom inventarom iz stare župne crkve jer se nije raspolagalo s dovoljno novca za nabavu nove opreme. Dva barokna oltara iz 18. stoljeća - svete Katarine i svetog Antuna, koji su tom prigodom premješteni u crkvu i danas se nalaze u brodu te građevine, samo su im promijenjeni titulari - od početka 20. stoljeća posvećeni su Srcu Isusovu i Lurdskoj Gospi. U vrijeme kad je arhitektonski dovršavana crkva, naručena je velika oltarna pala Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja i danas stoji na glavnom oltaru. Naslikao ju je nepoznati majstor dijelom po predlošku Immacculate španjolskoga slikara Bartolomea Estebana Murilla. Nabava novog inventara molvarske crkve počela je tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ponajprije zahvaljujući tomu što je mjesto tada imalo vrlo sposobnog župnika Blaža Tomašića. Najprije je kupljen glavni oltar, i to 1897. u Tirolu od tvrtke Ferdinanda Stuflessera. Riječ je o jednom od najvećih oltara hrvatskoga historicizma. Nabavu dvaju pobočnih oltara, svetog Antuna i svetog Nikole, za transept molvarske crkve župnik Tomašić je pokrenuo 1904. godine. Htio ih je, kao i glavni oltar, kupiti od Stuflessera u Tirolu, ali to mu nije dopustila hrvatska Zemaljska vlada u Zagrebu koja je naredila da se ti oltari moraju naručiti od neke hrvatske tvrtke kako bi se potaknuo razvoj domaćeg obrta. Iako je Tomašić pokušao zaobići tu naredbu, to mu naposljetku nije uspjelo. Zemaljska vlada dala je izradu projekata za nove pobočne oltare molvarske crkve u ruke zagrebačkom arhitektu Stjepanu Podhorskom. Stolarski dio arhitekture oltara izradio je zagrebački stolar Gjuro Fröhlich, a samo su skulpture naručene iz Tirola - od kipara Josefa Runggaldiera. Od skulptura na novim pobočnim oltarima ikonografski je najzanimljivija ona svete Filomene, svetice čiji je kult u 19. stoljeću bio vrlo jak. Nakon što je na Drugom vatikanskom koncilu 1961. ukinut praznik te svetice, zbog slabih dokaza njezina postojanja niša gdje se njezina skulptura nalazi u molvarskoj crkvi bila je zatvorena i tek je prije nekoliko godina ponovno otkriveno njezino postojanje.