Prilog se bavi posebnim aspektima toponomastike u kontekstu pomoćnih povijesnih znanosti. Svjesni da zapravo »posuđujemo« toponomastiku, koja je u kontekstu onomastike svrstana u lingvističke znanosti i discipline, svojim radom želimo promovirati i koristiti aspekte toponomastike po kojima ona ima neporecive prerogative pomoćne povijesne znanosti, koja povjesničaru otvara značajne i dosad manje korištene prostore i podatke rubnih područja u kojima vlada manjak primarnih pisanih izvora. Analizirano je područje srednjovjekovne Križevačke županije te malo manje Zagrebačke i Varaždinske županije, i to na primjerima izabranih toponima iz dvije grupe: nazivi voda, poglavito rijeka (hidronimi), te toponimi proizišli iz imena drveća i biljaka općenito. Ni ovaj ograničeni dio neće biti obrađen sveobuhvatno kataloški jer to nije ni namjera našeg istraživanja, a i opseg građe svakako nadilazi zadane okvire. Međutim, neki odabrani korijeni i toponimičke osnovice, poput duba i jalše, te neki hidronimi, poput Drave, Koruške, Čazme i Bednje, otvaraju sami po sebi toliko pojedinačnih i općih problema da na njima možemo otvoriti mnogo zanimljivih pitanja te naravno, nepretenciozno, predložiti i određene odgovore.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperZdenko BALOG