• OD ZRNA I KLIPA DO KRUHA I KOLA?A U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• TRGOVI�TA I STUPANJ URBANIZACIJE U SLAVONSKOJ KRAJINI (VARA�DINSKOM GENERALATU) I KRI�EVA?KOJ �UPANIJI U 17. STOLJE?U
• HRVATSKO-MA?ARSKI PREKOGRANI?NI ODNOSI - NA PRIMJERU EUROREGIONALNIH SURADNJA
• SREDNJOVJEKOVNI TOPONIMI SJEVERNE HRVATSKE - KULTUROLO�KI I INTERDISCIPLINARNI ASPEKTI TOPONOMASTIKE
• KOPRIVNI?KA KRIZA VLASTI 1927. - 1929.
• OLTARI �UPNE CRKVE UZNESENJA BLA�ENE DJEVICE MARIJE U MOLVAMA
• GOVOR KOPRIVNICE I PODRAVINE NEKAD I DANAS
• BOGOJAVLJENJE - SVETA TRI KRALJA - VODOKR�?E U TRADICIJI HRVATA U MA?ARSKOJ
• KOPRIVNICA U ZAPOVIJEDIMA I IZVJE�?IMA JNA 1990. I 1991. GODINE
• ZNANSTVENI ?ASOPIS PODRAVINA. BIBLIOGRAFIJA S KOMENTAROM O ?ASOPISU I PODRAVSKOJ STRU?NOJ I ZNANSTVENOJ PERIODICI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

TRGOVI�TA I STUPANJ URBANIZACIJE U SLAVONSKOJ KRAJINI (VARA�DINSKOM GENERALATU) I KRI�EVA?KOJ �UPANIJI U 17. STOLJE?U

Na prostoru Kri�eva?ke �upanije i Slavonske krajine (Vara�dinskoga generalata) tijekom 17. stolje?a postojale su sljede?e skupine gradskih naselja: 1) slobodni kraljevski gradovi; 2) privilegirana trgovi�ta; 3) trgovi�ta i trgovi, koji su nastali u srednjem vijeku i zadr�ali status gradskih naselja u dijelu 17. stolje?a; 4) nova trgovi�ta i trgovi; 5) trgovi�ta i trgovi, koji su pretvoreni u sela. Sva istra�ivana gradska naselja ubrajaju se u pograni?na. Prvoj grupi pripadaju Koprivnica i Kri�evci, drugoj Ivani? i Cirkvena (to je naselje status trgovi�ta dobilo u drugoj polovici 17. stolje?a), a tre?oj i ?etvrtoj sva ostala naselja koja izvori nazivaju �oppidum�, �to se mo�e prevesti kao �trgovi�te�, ali i �trg�. To su stara gradska naselja koja su postojala i u srednjem vijeku - Ludbreg, Rasinja, Sv. Kri� (pokraj Ivani?a), Rakovec, Vrbovec, Dubrava i ?azma, kojima su se pridru�ila i nova gradska naselja - Gradec, Komarnica (danas Novigrad Podravski), Drnje te vjerojatno ?elekovec, Virje i druga. Neka od srednjovjekovnih trgovi�ta prestala su postojati i u pravnom statusu pretvorila su se u sela. Ta su naselja uvr�tena u petu skupinu. Unutar skupine trgovi�ta i trgova mogu se uo?iti razli?itosti izme?u pojedinih naselja jer su se neprivilegirana trgovi�ta i trgovi me?usobno znatno razlikovali, ali i to, zbog ograni?enosti prostora, mora pri?ekati detaljniju obradu u budu?im istra�ivanjima. Iako se dosad smatralo da u 17. stolje?u, osim rubnih gradova-utvrda (Koprivnice, Ivani?a i Kri�evaca), nisu postojala druga gradska naselja, mogu?e je utvrditi kako je dolazak ve?e koli?ine novca na vojnokraji�ki prostor, pogotovo u manje utvrde Vara�dinskoga generalata, utjecao na potrebu vojnika za trgovinom, �to je rezultiralo formiranjem novih gradskih naselja (tipa trgovi�ta) uz manje utvrde. Pritom treba istaknuti da nije rije? samo o stvaranju potpuno novih trgovi�ta, poput Komarnice-Novigrada, nego su obnovljena i neka srednjovjekovna trgovi�ta koja nisu imala kontinuitet naseljenosti. Takve primjere imamo uz utvrde Me?ura?u, ?azmu i Virje. Ona trgovi�ta koja su postojala krajem 16. i po?etkom 17. stolje?a uglavnom su do�ivjela porast ukupnog broja stanovnika. U ve?ini trgovi�ta u Kri�eva?koj �upaniji od sredine do kraja 17. stolje?a smanjen je ukupni broj stanovnika, a u tom su razdoblju neka od njih pretvorena u sela. Sredinom 17. stolje?a dolazi do pojave novih trgovi�ta u Vara�dinskom generalatu, koja su do kraja 17. stolje?a do�ivjela porast ukupnog broja stanovnika.