Podravina - Arhiva

TRGOVIŠTA I STUPANJ URBANIZACIJE U SLAVONSKOJ KRAJINI (VARAŽDINSKOM GENERALATU) I KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI U 17. STOLJEĆU

Na prostoru Križevačke županije i Slavonske krajine (Varaždinskoga generalata) tijekom 17. stoljeća postojale su sljedeće skupine gradskih naselja: 1) slobodni kraljevski gradovi; 2) privilegirana trgovišta; 3) trgovišta i trgovi, koji su nastali u srednjem vijeku i zadržali status gradskih naselja u dijelu 17. stoljeća; 4) nova trgovišta i trgovi; 5) trgovišta i trgovi, koji su pretvoreni u sela. Sva istraživana gradska naselja ubrajaju se u pogranična. Prvoj grupi pripadaju Koprivnica i Križevci, drugoj Ivanić i Cirkvena (to je naselje status trgovišta dobilo u drugoj polovici 17. stoljeća), a trećoj i četvrtoj sva ostala naselja koja izvori nazivaju »oppidum«, što se može prevesti kao »trgovište«, ali i »trg«. To su stara gradska naselja koja su postojala i u srednjem vijeku - Ludbreg, Rasinja, Sv. Križ (pokraj Ivanića), Rakovec, Vrbovec, Dubrava i Čazma, kojima su se pridružila i nova gradska naselja - Gradec, Komarnica (danas Novigrad Podravski), Drnje te vjerojatno Đelekovec, Virje i druga. Neka od srednjovjekovnih trgovišta prestala su postojati i u pravnom statusu pretvorila su se u sela. Ta su naselja uvrštena u petu skupinu. Unutar skupine trgovišta i trgova mogu se uočiti različitosti između pojedinih naselja jer su se neprivilegirana trgovišta i trgovi međusobno znatno razlikovali, ali i to, zbog ograničenosti prostora, mora pričekati detaljniju obradu u budućim istraživanjima. Iako se dosad smatralo da u 17. stoljeću, osim rubnih gradova-utvrda (Koprivnice, Ivanića i Križevaca), nisu postojala druga gradska naselja, moguće je utvrditi kako je dolazak veće količine novca na vojnokrajiški prostor, pogotovo u manje utvrde Varaždinskoga generalata, utjecao na potrebu vojnika za trgovinom, što je rezultiralo formiranjem novih gradskih naselja (tipa trgovišta) uz manje utvrde. Pritom treba istaknuti da nije riječ samo o stvaranju potpuno novih trgovišta, poput Komarnice-Novigrada, nego su obnovljena i neka srednjovjekovna trgovišta koja nisu imala kontinuitet naseljenosti. Takve primjere imamo uz utvrde Međuraču, Čazmu i Virje. Ona trgovišta koja su postojala krajem 16. i početkom 17. stoljeća uglavnom su doživjela porast ukupnog broja stanovnika. U većini trgovišta u Križevačkoj županiji od sredine do kraja 17. stoljeća smanjen je ukupni broj stanovnika, a u tom su razdoblju neka od njih pretvorena u sela. Sredinom 17. stoljeća dolazi do pojave novih trgovišta u Varaždinskom generalatu, koja su do kraja 17. stoljeća doživjela porast ukupnog broja stanovnika.

Izvorni znanstveni radHrvoje Petrić
Preuzmite temuStranice 036-063.pdf

32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.