• OD ZRNA I KLIPA DO KRUHA I KOLAČA U PODRAVINI DO 1945. GODINE
• TRGOVIŠTA I STUPANJ URBANIZACIJE U SLAVONSKOJ KRAJINI (VARAŽDINSKOM GENERALATU) I KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI U 17. STOLJEĆU
• HRVATSKO-MAĐARSKI PREKOGRANIČNI ODNOSI - NA PRIMJERU EUROREGIONALNIH SURADNJA
• SREDNJOVJEKOVNI TOPONIMI SJEVERNE HRVATSKE - KULTUROLOŠKI I INTERDISCIPLINARNI ASPEKTI TOPONOMASTIKE
• KOPRIVNIČKA KRIZA VLASTI 1927. - 1929.
• OLTARI ŽUPNE CRKVE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U MOLVAMA
• GOVOR KOPRIVNICE I PODRAVINE NEKAD I DANAS
• BOGOJAVLJENJE - SVETA TRI KRALJA - VODOKRŠĆE U TRADICIJI HRVATA U MAĐARSKOJ
• KOPRIVNICA U ZAPOVIJEDIMA I IZVJEŠĆIMA JNA 1990. I 1991. GODINE
• ZNANSTVENI ČASOPIS PODRAVINA. BIBLIOGRAFIJA S KOMENTAROM O ČASOPISU I PODRAVSKOJ STRUČNOJ I ZNANSTVENOJ PERIODICI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

TRGOVIŠTA I STUPANJ URBANIZACIJE U SLAVONSKOJ KRAJINI (VARAŽDINSKOM GENERALATU) I KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI U 17. STOLJEĆU

Na prostoru Križevačke županije i Slavonske krajine (Varaždinskoga generalata) tijekom 17. stoljeća postojale su sljedeće skupine gradskih naselja: 1) slobodni kraljevski gradovi; 2) privilegirana trgovišta; 3) trgovišta i trgovi, koji su nastali u srednjem vijeku i zadržali status gradskih naselja u dijelu 17. stoljeća; 4) nova trgovišta i trgovi; 5) trgovišta i trgovi, koji su pretvoreni u sela. Sva istraživana gradska naselja ubrajaju se u pogranična. Prvoj grupi pripadaju Koprivnica i Križevci, drugoj Ivanić i Cirkvena (to je naselje status trgovišta dobilo u drugoj polovici 17. stoljeća), a trećoj i četvrtoj sva ostala naselja koja izvori nazivaju »oppidum«, što se može prevesti kao »trgovište«, ali i »trg«. To su stara gradska naselja koja su postojala i u srednjem vijeku - Ludbreg, Rasinja, Sv. Križ (pokraj Ivanića), Rakovec, Vrbovec, Dubrava i Čazma, kojima su se pridružila i nova gradska naselja - Gradec, Komarnica (danas Novigrad Podravski), Drnje te vjerojatno Đelekovec, Virje i druga. Neka od srednjovjekovnih trgovišta prestala su postojati i u pravnom statusu pretvorila su se u sela. Ta su naselja uvrštena u petu skupinu. Unutar skupine trgovišta i trgova mogu se uočiti različitosti između pojedinih naselja jer su se neprivilegirana trgovišta i trgovi međusobno znatno razlikovali, ali i to, zbog ograničenosti prostora, mora pričekati detaljniju obradu u budućim istraživanjima. Iako se dosad smatralo da u 17. stoljeću, osim rubnih gradova-utvrda (Koprivnice, Ivanića i Križevaca), nisu postojala druga gradska naselja, moguće je utvrditi kako je dolazak veće količine novca na vojnokrajiški prostor, pogotovo u manje utvrde Varaždinskoga generalata, utjecao na potrebu vojnika za trgovinom, što je rezultiralo formiranjem novih gradskih naselja (tipa trgovišta) uz manje utvrde. Pritom treba istaknuti da nije riječ samo o stvaranju potpuno novih trgovišta, poput Komarnice-Novigrada, nego su obnovljena i neka srednjovjekovna trgovišta koja nisu imala kontinuitet naseljenosti. Takve primjere imamo uz utvrde Međuraču, Čazmu i Virje. Ona trgovišta koja su postojala krajem 16. i početkom 17. stoljeća uglavnom su doživjela porast ukupnog broja stanovnika. U većini trgovišta u Križevačkoj županiji od sredine do kraja 17. stoljeća smanjen je ukupni broj stanovnika, a u tom su razdoblju neka od njih pretvorena u sela. Sredinom 17. stoljeća dolazi do pojave novih trgovišta u Varaždinskom generalatu, koja su do kraja 17. stoljeća doživjela porast ukupnog broja stanovnika.