Na temelju relevantne literature autorica upozorava na aktualnost problematike zaštite prirode i okoliša koja se i kod nas na neki način može prepoznavati već od razdoblja ranog srednjovjekovlja, iako svoje moderne izraze dobiva u vrijeme uspona modernoga doba, dakle u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća. I u gradu Koprivnici i njezinim predgrađima postupni razvoj gospodarstva, trgovine i obrta, zajedno s razvojem prometnica, kao i postupne industrijalizacije, aktualizirao je i pitanja zaštite prirode i okoliša na najrazličitije načine. Kako u cijeloj zemlji, tako se i na području Koprivnice razvijaju pivovara, svilogojstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa te drugo. Budući da one svojim poslovanjem počinju ugrožavati prirodu i okoliš, Obrtni zakon, što ga je donio Hrvatski sabor (1884.), morao se primjenjivati i u gradu Koprivnici. U čl. 25.-36. govori se izravno o ekološkim problemima i njihovoj sanaciji. Nabrojeno je gotovo 45 naslova opasnih posaonica: klaonice, kožarnice, krečane i ciglane, ljevaonice svijeća, rafinerije mineralnog ulja, sapunarnice, tvornice piva, tvornice ulja, tvornice šećera, tvornice žeste, svilane itd. Osim toga, u prilog zaštiti prirode i okoliša te urednosti i čistoći gradskih ulica govori i činjenica da je krajem 19. stoljeća i u Koprivnici osnovano Društvo za poljepšavanje grada. Naime, na području novouređene Bjelovarsko-križevačke županije (1883.) u svakom od njezina tri grada djelovalo je po jedno takvo društvo. Ona su nastojala razvijati građansku svijest i u pogledu ekoloških pitanja.
Stručni rad / Professional paperAgneza Szabo