Na temelju relevantne literature autorica upozorava na aktualnost problematike zatite prirode i okolia koja se i kod nas na neki na?in moe prepoznavati ve? od razdoblja ranog srednjovjekovlja, iako svoje moderne izraze dobiva u vrijeme uspona modernoga doba, dakle u drugoj polovici 19. i na po?etku 20. stolje?a. I u gradu Koprivnici i njezinim predgra?ima postupni razvoj gospodarstva, trgovine i obrta, zajedno s razvojem prometnica, kao i postupne industrijalizacije, aktualizirao je i pitanja zatite prirode i okolia na najrazli?itije na?ine. Kako u cijeloj zemlji, tako se i na podru?ju Koprivnice razvijaju pivovara, svilogojstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa te drugo. Budu?i da one svojim poslovanjem po?inju ugroavati prirodu i okoli, Obrtni zakon, to ga je donio Hrvatski sabor (1884.), morao se primjenjivati i u gradu Koprivnici. U ?l. 25.-36. govori se izravno o ekolokim problemima i njihovoj sanaciji. Nabrojeno je gotovo 45 naslova opasnih posaonica: klaonice, koarnice, kre?ane i ciglane, ljevaonice svije?a, rafinerije mineralnog ulja, sapunarnice, tvornice piva, tvornice ulja, tvornice e?era, tvornice este, svilane itd. Osim toga, u prilog zatiti prirode i okolia te urednosti i ?isto?i gradskih ulica govori i ?injenica da je krajem 19. stolje?a i u Koprivnici osnovano Drutvo za poljepavanje grada. Naime, na podru?ju novoure?ene Bjelovarsko-krieva?ke upanije (1883.) u svakom od njezina tri grada djelovalo je po jedno takvo drutvo. Ona su nastojala razvijati gra?ansku svijest i u pogledu ekolokih pitanja.
Stru?ni rad / Professional paperAgneza Szabo